[vc_row][vc_column width=”1/3″]Jutarnji list[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Pandemija koronavirusa uzrokovala je potres na svjetskom tržištu pšenice, piše u nedjelju Jutarnji list, ističući kako stručnjaci smatraju da bi se mogla ponoviti kriza koja je dovela do Arapskog proljeća.[/vc_column][/vc_row]
Dok je svijet u ovo doba pandemije koronavirusa bio osjednut i krizom nafte, prateći svakodnevni pad cijena energenata, nekako po strani, gotovo nezamijećeno, potresla ga je kriza na jednom drugom tržištu – onom žitarica, navodi dnevnik.
Pšenica postaje “žuta nafta” pa i važnija od fosilnih goriva i njezinih derivata. Naime, prema podacima UN-ovih organizacija za poljoprivredu, hranu i zdravstvo, ta bi kriza, kao posljedica pandemije koronavirusa, mogla dovesti do globalne nestašice pšenice, a ponegdje izazvati i glad te destabilizirati mnoge zemlje i regije.
Neki analitičari smatraju da bi se mogla ponoviti 2010. godina kada je zbog suše i slabije žetve u nekim vodećim proizvođačima žitarica došlo do nestašica žita u arapskim zemljama.
Što se, dakle, sada dogodilo na tržištu pšenice? Rusija je, kao jedan od najvećih svjetskih proizvođača i najveći svjetski izvoznik žitarica, obustavila izvoz do početka srpnja. Time je izazvala napetost na tržištima i paniku kod glavnih uvoznika, poput Egipta, Indonezije, Alžira, Maroka, Nigerije i posebno Turske, koji već imaju problema sa zalihama, ali i kupnjom tog važnog prehrambenog proizvoda, donosi Jutarnji list.
