Privremeno će se odgoditi europska fiskalna pravila?

Zbog virusa
Povjerenstvo za fiskalnu politiku pozvalo je u ponedjeljak Vladu da privremeno odgodi primjenu EU fiskalnih pravila kako bi mogla poduzimati mjere za otklanjanje zdravstvenih, društvenih, gospodarskih i ostalih posljedica epidemije, ocjenivši da će one negativno utjecati na javne financije u kratkom roku pa je stoga nužno voditi računa o dugoročnoj održivosti javnih financija.

Pandemija bolesti Covid-19 i mjere za obuzdavanje njenog širenja veliki za svjetsko i hrvatsko gospodarstvo i stanje javih financija, ističe Povjerenstvo u svom stajalištu objavljenom u ponedjeljak.

Napominje i da će veliko usporavanje gospodarskih aktivnosti dovesti do snažnog pada javnih prihoda, dok će istodobno provedba nužnih zdravstvenih intervencija, spašavanje i podrška posrnulom gospodarstvu tijekom i nakon epidemije utjecati i na porast javne potrošnje. Sve će to dovesti do znatnog porasta proračunskog manjka i javnog duga, upozoravaju u priopćenju.

Povjerenstvo podsjeća da Zakon o fiskalnoj odgovornosti i pravila Pakta o stabilnosti i rastu EU prepoznaju mogućnost nastanka sličnih poremećaja i omogućavaju primjeren odgovor fiskalne politike radi ublažavanja negativnih posljedica krize. Tako Zakon o fiskalnoj odgovornosti predviđa mogućnost privremenog odgađanja primjene fiskalnih pravila u slučaju izvanrednih okolnosti, sukladno pravilima EU, pod uvjetom da se time ne ugrožava fiskalna održivost u srednjem roku.

Kako dalje navode, pravila Pakta o stabilnosti i rastu dozvoljavaju privremeni porast proračunskog deficita u dva slučaja, pod uvjetom da se time ne ugrožava fiskalna održivost u srednjem roku. Prvi slučaj se odnosi se nastanak događaja izvan kontrole države, u kojem je dozvoljeno financiranje dodatnih aktivnosti izravno povezanih s tim događajem. Drugi slučaj, koji je sada aktiviran po prvi put, odnosi se na stanje duboke ekonomske krize na razini Europske unije te omogućuje snažniji i koordinirani fiskalni odgovor na razini cijele Europske unije.

Pakt o stabilnosti i rastu osigurava fiskalnu disciplinu država članica, a prema njemu deficit proračuna opće države ne smije prelaziti 3 posto BDP-a, a javni dug 60 posto BDP-a.

Povjerenstvo smatra kako je Odlukom o proglašenju epidemije bolesti Covid-19 od 11. ožujka 2020. prepoznato postojanje izvanrednih okolnosti iz Zakona o fiskalnoj odgovornosti te poziva Vladu RH da donese Odluku o privremenom odgađanju primjene fiskalnih pravila.

Navode da će to Vladi omogućiti poduzimanje mjera za otklanjanje zdravstvenih, društvenih, gospodarskih i svih drugih posljedica epidemije, koje će gotovo sigurno negativno utjecati na javne financije u kratkom roku. No, bez obzira na privremeno odgađanje primjene fiskalnih pravila, Povjerenstvo naglašava da je u tako složenoj situaciji i dalje nužno voditi računa o dugoročnoj održivosti javnih financija.

Mjere fiskalne politike povezane s epidemijom mogu se podijeliti na tri skupine, ističu. Prva se odnosi na financiranje zdravstvene intervencije radi suzbijanje epidemije. Druga skupina mjera odnosi se na nužnu financijsku podršku radnicima i gospodarskim subjektima koji su posebno pogođeni epidemijom radi zadržavanja potencijala hrvatskog gospodarskog i njihovog što bržeg i lakšeg aktiviranja nakon normalizacije stanja. Treća skupina mjera odnosi se na povećanje javne potrošnje i investicija radi poticanja domaće aktivnosti u razdoblju jenjavanja epidemije.

Takve mjere mogu u kratkom roku dodatno opteretiti državni proračun, ali su nužne za reaktiviranje gospodarske aktivnosti i osiguranje dugoročne održivosti javnih financija, kažu u Povjerenstvu, ali i naglašavaju da Vlada prilikom donošenja mjera tijekom trajanja izvanrednih okolnosti može odstupiti od ciljane razine proračunskog manjka i smanjenja javnog duga, ali da te mjere ujedno moraju biti kratkotrajne i ciljane kako bi se u što bržem i kraćem roku riješile društvene i gospodarske posljedice epidemije.

Stoga Povjerenstvo poziva Vladu, jedinice lokalne uprave te druga tijela u javnom sektoru, da čim prije razmotre promjenu planiranih aktivnosti u državnom proračunu i drugim financijskim planovima za 2020. godinu kako bi se što bolje mogao iskoristiti ograničeni fiskalni potencijal za financiranje nužnih mjera za borbu protiv posljedica epidemije, zaključuje se u priopćenju.

Ministri financija EU: Ispunjeni uvjeri za fleksibilnost Pakta
Podsjetimo, Europska komisija je u petak, 20. ožujka, predložila da se aktivira odredba o odstupanju od proračunskih pravila kako bi se zemljama članicama omogućilo da adekvatno reagiraju na krizu uslijed pandemije Covida-19 i ublaže njezine ekonomske posljedice.

Potom su u ponedjeljak, 23. ožujka, ministri financija zemalja članica EU-a potvrdili da su ispunjeni uvjeti za aktiviranje klauzule o odstupanju od proračunskih pravila kako bi se vlade mogle boriti s ekonomskim posljedicama pandemije koronavirusa.

“Ministri su postigli sporazum i dali odobrenje Europskoj komisiji da upotrijebi punu fleksibilnost Pakta o stabilnosti i rastu, odnosno da se primjeni fleksibilniji pristup u primjeni fiskalnih pravila na razini EU-a. Time će se dati mogućnost državama članicama da u većoj mjeri pruže fiskalne poticaje svojim gospodarstvima kako bi se ublažili postojeći negativni utjecaji i osigurao što skoriji oporavak”, izjavio je ministar financija Zdravko Marić, koji je iz Zagreba predsjedavao video-konferencijom ministara financija.

Inače, sredinom ožujka ministar Marić, upitan sprema li se rebalans proračuna, kazao je da za to trenutno nema osnove, no kako su štete po proračun neminovne, o čemu će se više znati krajem ožujka.

Njemačko gospodarstvo će ove godine zbog pandemije koronavirusa pogoditi recesija, procjenjuje u ponedjeljak Vijeće ekonomskih stručnjaka njemačkih ekonomskih instituta, navodeći da su moguća tri scenarija.

Tzv. Ekonomski mudraci, kako mediji nazivaju ovaj gremij koji savjetuje njemačku vladu po pitanjima gospodarskog razvoja, predviđaju smanjenje gospodarskog obujma za 2,8 posto i to u slučaju da mjere ograničenja, vezane uz pandemiju koronavirusa, budu ukinute prije ljeta, što ekonomisti u svoj procjeni smatraju najizglednijim scenarijem.

Prema drugom od tri predviđena scenarija, u slučaju da se mjere ograničenja, a time i zaustavljanje proizvodnje većih razmjera, produlje i nakon ljeta, predstavnici vodećih njemačkih ekonomskih instituta predviđaju recesiju od 5,4 posto.

Prema trećem, najpesimističnijem scenariju, mjere bi potrajale do sljedeće godine, što bi sa sobom donijelo “duboke rezove u gospodarske strukture”. “Ekonomski mudraci” su od politike zatražili da snage i dalje usmjeruje na borbu protiv širenja zaraze. Oni su istodobno pohvalili paket mjera pomoći njemačkom gospodarstvu u visini od 750 milijardi eura, koji je prihvaćen prošlog tjedna.

Lars P. Feld, predsjednik ovog gremija, opravdao je relativno različite procjene gospodarskog razvoja u Njemačkoj ekstremnom situacijom u kojoj se zemlja nalazi. “Nesigurnost oko procjena gospodarskih kretanja je zbog neuobičajene situacije ogromna”, zaključio je Feld.

Središnja njemačka institucija za praćenje epidemija, Institut Robert Koch, u ponedjeljak je objavila kako se broj zaraženih koronavirusom u Njemačkoj popeo na 57.300, što je oko 4.700 više nego jučer.

Broj umrlih se popeo na 455, u odnosu na nedjelju kada je, prema američkom centru Johnsu Hopkinsu, bilo 400 umrlih. Institut istodobno objašnjava kako ova brojka nije potpuna jer preko vikenda podatke ne šalju svi pokrajinski uredi za zaštitu zdravlja. Njemačka savezna pokrajina Bavarska je u ponedjeljak produžila svoje stroge mjere ograničenja kretanja i one sada vrijede do 20. travnja.

You may also like

0 comments