[vc_row][vc_column width=”1/3″]Piše Ivan Brodić[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Nakon što je nedavno američka administracija ukinula izuzeća na sankcije za države ikompanije glede poslovanja s Iranom oglasio se iranski ministar nafte Bijan Bandar Zangeneh.[/vc_column][/vc_row]

U izjavi za agenciju Bloomberg najavio je skori kolaps naftnog kartela OPEC. Upozorio je kako bi bilo kakva prijetnja ostalih članica Iranu zahtijevala odgovor.

Rekao je to nakon što je Saudijska Arabija obećala američkoj administraciji kako će povećati proizvodnju kako bi se na tržištu nadomjestila iranska nafta te se osujetila nestašica, usprkos sporazumu zemalja OPEC-a kako će smanjivati proizvodnju zbog podizanja cijene nafte. Naime, venezuelanska kriza i nedostatak iranske nafte mogli bi ugroziti opskrbu globalnog tržišta.

I u prosincu 2018. godine, prilikom pregovora o smanjenju proizvodnje nafte, dva su geopolitička neprijatelja, Saudija i Iran, imala suprotstavljena stajališta, no na kraju je došlo do sporazuma.
Iz Irana su već stizale osude susjednih država, posebice Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate zbog spremnosti na podržavanje sankcija iranskoj naftnoj industriji.

Nije to prvi prijepor unutar kartela. Prošle je godine izbio sukob Katara i Saudije te je Katar odlučio, nakon pet desetljeća članstva, napustiti OPEC te se baviti se isključivo plinom. Iz Katara se čuju izjave o mogućnosti osnivanja plinskog kartela, ali to je neka druga tema.

Iako su vijesti o iranskoj ekonomiji malo popraćene u medijima, letimičan pregled iranskog tiska bi iznenadio prosječnog Europljanina ili Amerikanca, koji vjeruju da iransko gospodarstvo tone pod pritiskom sankcija.  Iran je prošle godine, koja u Islamskoj Republici završava 21. ožujka, proizveo 276 575 tona aluminija.  Proizvodnja čelika je u ožujku ove godine narasla za 19,7%, uz planirani rast proizvodnje u sljedeće četiri godine na 25 milijuna tona.

Nuklearna elektrana Bushehr je nakon remonta ponovno počela raditi punim kapacitetom, a Teheran je dao zeleno svjetlo za izgradnju najveće elektrane na Bliskom istoku, kapaciteta 3000 MW, što je tri puta više od trenutno najveće postojeće elektrane u zemlji. Izvoz robe preko terminala s iranskog otoka Qeshma porastao je za više od 139% i prošle godine je izvezeno 7160 tona proizvoda, najviše u Ujedinjene Arapske Emirate, Šri Lanku, Vijetnam i Gruziju.

Istovremeno je robna razmjena kopnom s Azerbejdžanom u prvom kvartalu ove godine porasla za 3,4 puta. Iranski ministar gospodarstva Farhad Deipasand je rekao kako je njegova zemlja spremna financirati projekte vrijedne više od 50 milijardi dolara u okviru kineske inicijative “Jedan pojas – jedan put”.

Ovo su samo neke od vijesti u proteklih nekoliko dana koje ilustriraju kako s odlučnim vodstvom čak i zemlja pod američkim sankcijama može razvijati svoje gospodarstvo. Posljedica rasta gospodarskih aktivnosti se odražava na živote običnih Iranaca.

U Teheranu se, na primjer, provode opsežni radovi proširenja podzemne željeznice i u rujnu će biti otvoreno još sedam postaja metroa, među najmodernijima u Aziji.