Prihvaćen konačni prijedlog Zakona o upravljanju državnom imovinom

Vlada je u četvrtak u saborsku raspravu uputila konačni prijedlog Zakona o upravljanju državnom imovinom, a kako je pritom istaknuo resorni ministar Goran Marić, primjena ovog zakona utjecat će na rast zaposlenosti i bruto domaćeg proizvoda (BDP).

“Dosadašnji zakonski institucionalni oblici vezani za upravljanje državnom imovinom rezultirali su dugogodišnjim zapuštanjem, uništavanjem ali i otimanjem državne imovine. Konačni prijedlog Zakona o upravljanju državnom imovinom usmjeren je na zaštitu i aktivaciju državne imovine”, izjavio je ministar državne imovine Marić na sjednici Vlade.

Kako je pritom ustvrdio, primjenom će se izravno pozitivno utjecati na BDP, zaposlenost, na prihode državnog proračuna i visinu javnog duga, a dijelom i na demografsku obnovu.

Između ostalog, cilj novog zakona je izričito propisati što čini državnu imovinu kojom upravljaju Ministarstvo državne imovine i Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) i jasnije definirati nadležnosti u upravljanju tom imovinom.

Kao važna promjena predlaže se, među ostalim, da Ministarstvo ubuduće upravlja nekretninama na kojima su kampovi, neovisno nalaze li se unutar građevinske zone, jer je utvrđeno da je danas upravljanje navedenim nekretninama nezadovoljavajuće.

Također, predlaže se da Ministarstvo upravlja zemljištima koja su izdvojena iz poljoprivrednog zemljišta ako se na njima planira izgradnja golf igrališta, hotela, kampova i drugih objekata za pružanje turističkih usluga, usluga sporta i rekreacije ili drugih sličnih objekata komercijalne naravi.

Vezano za strateške i planske dokumente, uskladit će se rokovi za njihovo donošenje, te njihovo važenje, i to na način da će se propisati važenje Strategije upravljanja državnom imovinom na rok od sedam godina, rok za izradu Godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom do 30. studenog tekuće godine za iduću godinu.

Također, s ciljem veće efikasnosti i bržeg donošenja odluka o upravljanju državnom imovinom, novim zakonom se predlaže ukidanje dvaju povjerenstva – za raspolaganje nekretninama u vlasništvu države i za upravljanje strateškim trgovačkim društvima – tako da će sve važnije odluke o upravljanju državnom imovinom vrijednosti iznad 7,5 milijuna kuna donositi Vlada, dok će ostale odluke manje vrijednosti donositi ministar državne imovine.

Konačnim prijedlogom zakona omogućuje se stavljanje u funkciju nekretnina za koje nisu riješeni imovinskopravni odnosi, poput bivših odmarališta na hrvatskoj obali koja godinama propadaju, na način da će se navedene nekretnine moći dati u dugoročan zakup čime će se te nekretnine konačno staviti u funkciju.

Ovim prijedlogom zakona uređuje se i upravljanje privremeno oduzetom imovinom u kaznenim postupcima, čime se u pravni poredak RH prenose odredbe direktive Europskog parlamenta i Vijeća EU o zamrzavanju i oduzimanju predmeta i imovinske koristi ostvarene kaznenim djelima u Europskoj uniji.

Jedna od najvećih novina je da će se sve nekretnine u vlasništvu RH koje su na dan 1. siječnja 2017. godine bile u naravi škole, domovi zdravlja, bolnice i druge ustanove kojima su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i koje se koriste u obrazovne i zdravstvene svrhe, groblja, mrtvačnice, spomenici, parkovi, dječja igrališta, sportsko-rekreacijski objekti, sportska igrališta, društveni domovi, vatrogasni domovi, spomen domovi i tržnice upisati u vlasništvo jedinca lokalne ili područne (regionalne) samouprave, ovisno u čijoj je nadležnosti osnivanje pojedinih ustanova.

Zakonom se propisuje i mogućnost raspolaganja nekretninama u korist jedinica lokalne i regionalne samouprave u svrhu provođenja stambenog zbrinjavanja i društveno poticajne stanogradnje.

Također, konačnim prijedlogom se predviđa i da se jedinicama lokalne, područne i regionalne samouprave nadoknadi iznos koji su temeljem pravomoćnih sudskih presuda isplatile fizičkim osobama kao naknadu za zemljište oduzeto za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, a koje je sukladno posebnim propisima postalo vlasništvo RH.

Odredbe o CERP-u se minimalno mijenjaju, pri čemu se bolje propisuju ovlasti Upravnog vijeća u kojemu bi ubuduće članovi bili određeni ministri, a ne njihovi zamjenici, kako bi se na sjednicama UV-a mogla voditi kvalitetnija rasprava prilikom odlučivanja.

You may also like

0 comments