Tjedni pad od jedan posto
Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna pale oko 1 posto jer se zbog daljnjeg širenja koronavirusa u nekim zemljama potražnja za ‘crnim zlatom’ ne oporavlja tako brzo kako su se trgovci nadali. Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna pala 66,11 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio na 62,14 dolara.
To je ponajviše posljedica naznaka slabosti potražnje. Trgovce je pritom najviše zabrinuo podatak da su zalihe sirove nafte u SAD-u u prošlom tjednu porasle za 594 tisuće barela, dok su analitičari u anketi Reutersa očekivali pad za tri milijuna barela. Zabrinutost za slabu potražnju najistaknutija je u SAD-u, gdje se dogodio neočekivani skok zaliha.
Na tržištu sa strepnjom prate i nagli rast broja zaraženih covidom-19 u Indiji, trećem po veličini potrošaču nafte u svijetu. Japan, četvrti uvoznik nafte u svijetu, uveo je, pak, treći val zaključavanja u Tokiju i tri regije. Širenje pandemije u Indiji i Japanu značajnije je pomutilo očekivanja na tržištima, a bolja očekivanja ovisit će o novim sojevima i cjepivima, no i na tom polju prevladava pesimizam.
Padu cijena pridonio je i napredak u pregovorima između Irana i svjetskih sila o oživljavanju sporazuma o iranskom nuklearnom programu iz 2015. Dogovor bi, naime, mogao rezultirati rastom iranskog izvoza i povećanjem ponude. Podršku cijenama pružaju, pak, dobri gospodarski pokazatelji u Europi.
Izvješće londonske tvrtke Markit pokazalo je da je indeks menadžera nabave (PMI) u privatnom sektoru eurozone u travnju porastao više nego što se očekivalo, što upućuje na ubrzanje oporavka gospodarstva od koronakrize.
Raspoloženje je poduprlo i postupno ublažavanje mjera ‘zatvaranja’ u sve većem broju europskih zemalja. Podršku cijenama pružaju i podaci koji ukazuju na jačanje oporavka američkog gospodarstva, najvećeg svjetskog potrošača nafte.
