Prerano ukidanje pomoći gospodarstvu produbit će recesiju

Business Europe
Poslodavci okupljeni u krovnu organizaciju BusinessEurope upozoravaju na delikatnu situaciju i izazove oporavka koji se mogu pogoršati ishitrenim potezima.

Suočeni s iznimnom neizvjesnosti, nejednakim i dugotrajnim oporavkom, europski poslodavci okupljeni u krovnu organizaciju BusinessEurope od članica traže oprez u preranom ukidanju mjera pomoći svojim gospodarstvima da ne riskiraju novu recesiju, dok su sve oči uprte u dogovor o novom proračunu – i predujmovima koji se čekaju.

Briselska lobistička udruga koja zastupa poslodavce pred europskim institucijama, a čiji je član i Hrvatska udruga poslodavaca, u polugodišnjoj publikaciji očekuje da će u 2020. europsko gospodarstvo pasti 7,4 posto zbog epidemije Covida-19 i povezanih blokada, nakon čega slijedi 5-postotni rast u 2021. “S obzirom na ponovno jačanje pandemije, države članice moraju izbjeći bilo kakvo prerano poništavanje mjera za podršku poslovanju i radnicima, poput subvencija plaća i poreznih olakšica, koje bi mogle riskirati novu recesiju i veće dugoročne ekonomske ožiljke”, upozorava BusinessEurope, a slične su se poruke mogle čuti s adrese HUP-a.

Pritom je posebno bitno održavati razine ulaganja zbog “masivnog” pada privatnih investicija (vidljivo u padu poslovnog optimizma i proizvodnje kapitalnih dobara) pri čemu je ključno brza implementacija instrumenta EU Next Generation. “Sredstva moraju podržati ulaganja i reforme koje mogu pomoći u transformaciji rasta, produktivnosti i konkurentnosti Europske unije”, ističu.

Razmjeri štete od epidemije različito će se zbrajati po pojedinim zemljama i regijama. Za neke to znači snažniji udar uz dvoznamenkasti pad BDP-a, a drugima tek minuse između 3 i 4 posto. Po zadnjim procjenama Banskih dvora na kojima se crtao proračun za 2021. (a jednako prognozira i HNB) pad ove godine dosegnut će 8 posto. Za Europsku komisiju ipak smo bliže dvoznamenkastoj ivici i skupini najteže pogođenih zemalja. Prema jesenskim ekonomskim prognozama EK minus se očekuje od 9,6 posto, a iduće godine rast 5,7 posto te 3,7 posto u 2022., godini kada bi trebao uslijediti povratak na pretkriznu aktivnost. Iako je nakon sezone Komisija ublažila dubinu pada (u srpnju se očekivalo -10,8%), naniže je korigiran i tempo tog izlaska iz krize (ranije 7,5% u 2021.)

Koliko god da slika oporavka divergira diljem Europe, u izvješću BusinessEuropa u čijoj je izradi sudjelovao i HUP, nema puno razloga za optimizam. “Naglašavajući izazove koji su pred nama, predviđamo da ćemo čak sve do četvrtog kvartala razina gospodarske aktivnosti biti oko 3 posto manja od one prije krize”, ističe se. Dok, primjerice, službene brojke ukazuju na neznatno veću nezaposlenost, poslodavci upozoravaju da je pad broja odrađenih sati ekvivalentan 18 milijuna radnih mjesta s punim radnim vremenom u trećem kvartalu godine. Predviđaju da će se službena nezaposlenost u Uniji povećati na oko 9 posto iduće godine (u rujnu je iznosila 7,5%).

Iako je već studeni, novi europski proračun težak 1,8 bilijuna eura za naredno sedmogodišnje razdoblje još nije dobio svjetlo Europskog parlamenta. Iz briselskih kuloara neslužbeno se čuju informacije da je postizanje dogovora oko najveće prepreke – uvjetovanja povlačenja EU novca poštivanjem vladavine prava – nadohvat ruke, a s njim i milijarde predujmova. Nervoza poslodavaca je opipljiva jer se epidemija ubrzava, zemlje sve više posežu za ‘lockdownima’ i policijskim satovima. Epidemiološki se situacija pogoršava i u Hrvatskoj (smrtnost je 5,3x veća nego na proljeće), a liječnici su već zatražili od Vlade da zaoštri mjere, no ona to (zasad) nesumnjivo kalkulirajući posljedične ekonomske štete budući da vlastitog fiskalnog kapaciteta za izdašniju pomoć realnom sektoru više 
nema, piše Poslovni dnevnik.

You may also like

0 comments