Šest država Zapadnog Balkana nemaju drugu perspektivu osim europske no moraju pojačati suradnju i stabilizirati odnose, uključujući i stvaranje zajedničkog tržišta, suglasili se se u četvrtak premijeri tih zemalja na sastanku u Sarajevu.
Predsjednici vlada Srbije, Crne Gore, Makedonije, Kosova i Albanije Aleksandar Vučić, Duško Marković, Emil Dimitrev, Isa Mustafa i Edi Rama te njihov domaćin predsjedatelj Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić razgovarali su o regionalnoj suradnji te projektima gospodarskog, prometnog i energetskog povezivanja država regije. “Jedan od ključnih fokusa bio je na očuvanju mira i stabilnosti u regiji”, kazao je Zvizdić na konferenciji za novinare nakon summita.
Europski povjerenik za politiku susjedstva i proširenje Johannes Hahn ocijenio je da sarajevski summit “pokazuje dostignuti napredak u regiji”. “Mnogi vjeruju da nema napretka i da se samo nazaduje. Ja mislim da stvari idu upravo u obrnutom smjeru”, kazao je Hahn.
Zajedničko tržište i uklanjanje prepreka trgovini ocijenio je vrlo važnim idejama i potvrdio je kako unutar EU-a postoji spremnost da se snažno podupre približavanje cijele regije EU-u. Zvizdić je rekao da su premijeri razgovarali o uspostavi jedistvenog tržišta, bržem protoku ljudi, roba i kapitala, uklanjanju carinskih prepreka, povezivanju gospodarstvenika i optimiziranju resursa kako bi se stvorilo jedinstveno tržište od dvadeset milijuna stanovnika.
Dodao je da su tema bili i otvoreni politički problemi. “Nismo htjeli to skriti pod tepih no svi smo orijentirani ka kreiranju ambijenta suradnje, razumijevanja i uvažavanja”, istaknuo je Zvizdić. Na završnoj konferenciji za novinare trebali su govoriti svi premijeri, no nakon Zvizdića i Hahna Vučić nije želio ništa službeno reći, nego je novinarima tek dobacio da je Zvizdić “sve rekao”. Novinarima izjave nisu dali ni ostali sudionici skupa.
Na sastanku u Sarajevu bio je i talijanski ministar vanjskih poslova Angelino Alfan čija bi zemlja trebala biti domaćin summita Berlinskog procesa u srpnju Trstu na kojem će se razgovarati o provedbi i financiranji projekata koje predlože zemlje Zapadnog Balkana. Berlinski proces diplomatska je inicijative započeta 2014. s ciljem boljeg prometnog, energetskog i gospodarskog povezivanja država Zapadnog Balkana u sklopu reformi koje bi trebali rezultirati njihovim priključenjem EU-u.
