Premijer Milanović podupire referendum za istraživanje ugljikovodika i priprema mjere protiv energetskog siromaštva

Rab – Manjina ima pravo biti glasna ali trebamo li zanemariti sirovine zbog kojih se ratuje, pita se Milanović, te dodaje, kad bi se prepisala EU definicija polovina kućanstava bila bi energetski siromašna. Dodao je kako će se svim sredstvima boriti protiv devalvacije.

Prilikom posjeta Rabu, premijer Zoran Milanović najavio je referendum o istraživanju i eksploataciji nafte u Jadranu, a šef oporbe Tomislav Karamarko odmah se izjasnio protiv istraživanja. ‘U Hrvatskoj se dosad išlo na referendume o stvarima koje nisu nacionalno presudne, a sad ja kažem da idemo na referendum da vidimo želimo li eksploataciju minerala i sirovina zbog kojih se ratuje u svijetu, a mi ih možda imamo u podzemlju, ili ćemo to zanemariti zbog glasova manjine koja je glasna, ali koja ima pravo biti glasna’, istaknuo je premijer Milanović. Na pitanje o njegovu osobnom stavu o tim istraživanjima, HDZ-ov čelnik Tomislav Karamarko rekao je da bi trebalo odvagnuti što je važnije, turizam od kojeg dobro živimo ili ići u neku avanturu. ‘Ja sam da sačuvamo naše prirodne potencijale i turizam’, rekao je Karamarko. Zeleni su se odmah oglasili priopćenjem u kojem pozdravljaju najavu premijera Milanovića da Vlada RH provede referendum o tome hoćemo li se upuštati u eksploataciju nafte na Jadranu. “Posebno podržavamo stav kako Vlada RH, ni ova ni bilo koja u budućnosti, ne bi smjela sama donositi ovako važne i dugoročne odluke”, kažu zeleni.

Vlada priprema još jednu mjeru kojom želi pomoći najugroženijim građanima. Kako doznaje Jutarnji, u pripremi je odluka o energetskoj solidarnosti. Namjera je da se dijelu kućanstava koja su socijalno ugrožena sufinancira dio potrošene električne energije. Prema tome, odredila bi se minimalna mjesečna potrošnja električne energije koju bi država sufinancirala takvim kućanstvima. Odluka je još u razradi, pa sami detalji nisu poznati, odnosno na koji bi se način to učinilo. Ideja je da se taj trošak “prelomi” preko HEP-a, no kako je na snazi liberalizacija tržišta električne energije, pitanje je što s onima koji se električnom energijom opskrbljuju preko drugih opskrbljivača. Prije donošenja takve odluke takav socijalni cjenik električne energije prethodno mora odobriti i Hrvatska regulatorna agencija. Od pukog prepisivanja kriterija energetskog siromaštva Hrvatske je odustala, jer ako bi se strogo uzelo da je energetski siromašno svako kućanstvo koje više od 10% primanja troši na energiju, gotovo sva kućanstva bi ušla u tu kategoriju. “Krajem 2013. godine u Ministarstvu socijalne skrbi napravljen je prijedlog uredbe kojim se definiralo da se korisnicima socijalne pomoći uvede tzv. socijalna tarifa u opskrbi električnom i toplinskom energijom, odnosno plinom. Tom je mjerom trebalo biti obuhvaćeno 50 tisuća kućanstava koja bi imala imalo pravo na jeftiniju, povlaštenu cijenu energenata, pri čemu bi se razlika do pune cijene podmirivala iz fonda koji bi, plaćanjem naknade za siromašne na svojim računima, punili svi ostali potrošači. No, uredba do danas nije donesena. Sada pak Vlada razmišlja o donošenju odluke o energetskoj solidarnosti koja bi se odnosila samo na subvencioniranje potrošene električne energije jer za financiranje cjelokupnog paketa subvencioniranih energenata nema novca”, piše Jutarnji.

Tijekom posjeta Rabu, predsjednik Vlade Zoran Milanović odgovarao je na novinarska pitanja. Tako se osvrnuo i na jučerašnje predstavljanje gospodarskog programa HDZ-a te najavu moguće devalvacije kune. Podsjetio je kako je već ranije rekao da smatra da je gospodarski program intimna nacionalna stvar. “Niz ovih stvari koje radimo strani investitor ili konzultant ne bi vam savjetovao. Jer tu nije sve poslovna logika. Savjetovati se s pametnim ljudima i u Njemačkoj i u Austriji i u Americi, uvijek. Ali, da pišu programe, to ne razumijem. Dakle, znam da tu ima pametnih ljudi, za neke od njih sam čuo, ali oni ne mogu raditi hrvatski gospodarski program. Ja to ne bih imao obraza priznati”, kazao je.

Što se tiče devalvacije kune, naglasio je kako je ona opasna zbog dva važna razloga. “Prvo, zbog toga što značajan broj građana ima kredite u devizama, u stranim valutama, i oni bi time bili dovedeni praktički na rub egzistencije. HNB već godinama jakim i čvrstim deviznim rezervama, komforno i elegantno štiti tečaj kune prema euru, i tako će i nastaviti dok sam ja premijer. To se neće dirati. Ali ima jedan dublji problem ovdje, o kojem se manje govori, a to je pokušaj da se devalvacijom, dakle smanjenjem vrijednosti kune, kao “fol” stekne veća konkurentnost u izvozu. To je prevara. To je zabluda”, rekao je i dodao da se konkurentnost ne postiže devalvacijom nacionalne valute, nego ulaganjima. “Ulaganjima poput pročistača. Možda to nije neko poetsko mjesto, ali to je ekologija, čistoća, za goste koji će doći iz najbogatijih dijelova Europe ovdje potrošiti novac. Ulaganjima u hotele u koje se u Hrvatsku u ovom trenutku ulažu stotine milijuna, preko milijardu eura. U hotele koji će biti svjetska razina. Taj novac se ne može vratiti  devalviranom kunom. Na tome se ne može zaraditi tako da kuna padne 15 ili 20 posto. To treba naplatiti najviše što se može. A da budemo konkurentni Grcima, Talijanima Turcima i ostalima”, rekao je Milanović.

Istaknuo je da se radi o varci kojom se “Hrvate pokušava uvjeriti da će biti konkurentniji ako im kuna bude slabija prema euru. Neće. Bit će slabiji. Izvozit će slabije proizvode, proizvode manje dodane vrijednosti. Očekujem od naših političkih suparnika da se istog trena od toga čvrsto ograde. Jer ako je to poruka za Hrvatsku, onda ja kažem: ne. Borit ću se protiv toga svim sredstvima”, piše Večernji list.

You may also like

0 comments