Usprkos odličnim makroekonomskim pokazateljima, u Makedoniji još uvijek prevladavaju mikroekonomske poteškoće. Naime, država kao fiskalni prijatelj stranih i ključnih investicija još uvijek tu svoju politiku provodi fiskalnim pritiskom na mali i srednji posao.
Kako to obično biva, to se čini kako bi se rashodovnom stranom proračuna smanjila nezaposlenost. Pogoduje to političkim strankama koje često na javnom novcu nagrađuju svoje stranačke vojnike i time kupuju glasova. Prepoznala je to i analiza ICapitala koja pokazuje kako je premija rizika u Makedoniji značajno porasla u odnosu na premiju rizika njemačkih obveznica. Čak štoviše, premija rizika porasla je u odnosu na prošlu godinu za oko 20 posto.
Podsjetimo, prethodne godine makedonski BDP rastao je 3 posto, ove se pak godine očekuje sličan postotak rasta. Odlični ekonomski pokazatelj je i niska razina javnog duga na 40 posto BDP-a, dok bi deficit trebao biti 3-4 posto.
No, na nove međunarodne pokazatelje utječu kombinacije oko prosvjeda, antiprosvjeda i miješanja stranih veleposlanstava u unutrašnju politiku Makedonije te možemo zaključiti kako nekome u toj zemlji i okruženju ne odgovaraju dobri makroekonomski pokazatelji te i ovim putem na njih žele utjecati.
