Predstavnici 195 država okupljeni na konferenciji COP21 u Parizu razmatraju noću na petak nacrt globalnog sporazuma o klimi u koji je ubačen novi, ambiciozniji cilj, ograničenja globalnog zagrijavanja na manje od 2 stupnja Celzijeva. “Vrlo smo blizu cilju i vrijeme je da završimo”, izjavio je Laurent Fabius, francuski šef diplomacije te upozorio da su “zadnji metri maratona često i najsloženiji”. 

Sudionicima je predstavio nacrt sporazuma od 27 stranica kao novu osnovu za pregovore. Tekst bi trebao biti prihvaćen na plenarnoj sjednici, a završetak konferencije predviđa se u 18 sati, no izostane li dogovor, ‘igrat će se produžeci’.  Izaslanici moraju pronaći rješenja za tri specifična “složena pitanja”, priznao je Fabius i nabrojao diferencijaciju, financiranje i ambiciju sporazuma.  Diferencijacija je raspodjela napora za smanjenje emisija stakleničkih plinova između razvijenih zemalja i zemalja u razvoju, što je konstatan spor na svim pregovorima o klimi jer razvijene zemlje smatraju da danas svi moraju ulagati napore, dok zemlje u razvoju drže da su manje pridonijele onečišćenju u prošlosti.

U nacrtu stoji da se maksimalno zagrijavavanje ograničava “na manje” od 2 stupnja Celzijeva u odnosu na predindustrijsko doba i da će vlade nastaviti ulagati napore da se to ograničenje poveća na 1,5 stupnjeva.  Taj velik iskorak prije nekoliko mjeseci činio se nezamisliv, pa čak iako je taj cilj danas daleko, on je ambiciozniji nego što se očekivalo, piše agencija Reuters. Ograničenje od 1,5 stupnjeva zahtjev je više od stotinu zemalja, napose otočnih država kojima prijeti nestanak zbog porasta razine oceana.  U pregovorima je teško pitanje i financiranje, zapravo novac što ga trebaju dobiti zemlje u razvoju da se mogu nositi s posljedicama globalnog zagrijavanja, a riječ je o 100 milijarda dolara godišnje za zemlje u razvoju od 2020. Prve reakcije nevladinih udruga pozitivne su u pogledu ograničenja zagrijavanja, ali negativno ocjenjuju rokove revizije za smanjenje stakleničkih plinova.