Predstoji rebalans proračuna, situacija u javnim financijama dobra

Kakvo je stanje?
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izjavio je u četvrtak da je situacija u javnim financijama pod kontrolom i upravljiva, no i da će najavljenim rebalansom proračuna doći do probijanja rashodne strane, za što očekuje razumijevanje javnosti.

“Situacija u javnim financijama i državnoj blagajni, bez obzira na sve izazove, i dalje je pod kontrolom i upravljiva, no naravno podrazumijeva da se nastavi raditi ono što se i do sada radilo”, izjavio je Marić novinarima u dvorištu Banskih dvora nakon sjednice Vlade.

Na idućoj sjednici Vlada će donijeti prijedlog rebalansa proračuna za ovu godinu te proračuna za iduću godinu. Pritom, u Saboru će na raspravi i izglasavanju prvo biti rebalans, kako bi se donio što prije zbog određenih plaćanja, dok bi se proračun trebao izglasati do kraja studenog, izvijestio je Marić, dodajući da je okvir proračuna za iduće tri godine definiran smjernicama ekonomske i fiskalne politike.

Napomenuo je da, kada bi se uspoređivale brojke javnog duga ili proračuna, netko može reći da se sve napravljeno u protekle četiri godine “izbrisalo” zbog koronakrize. To je dijelom i točno, rekao je Marić, no i dodao da treba uzeti u obzir i pretpostavku da nije činjeno sve što je činjeno, u smislu smanjivanja javnog duga te vođenja odgovorne fiskalne politike.

Tada ne bi mogli, ustvrdio je ministar financija, reagirati u smjeru spašavanja radnih mjesta te izravno iz proračuna financirati mjere za očuvanje radnih mjesta, a niti situacija samog proračuna ne bi bila tako jednostavna. “Prema našim projekcijama, mi ćemo kraj godine završiti negdje na (javnom dugu od) 86-87 posto BDP-a. Bez tih mjera, mi bi već biti negdje na više od 100 posto”, izjavio je Marić.

Kada je u pitanju rebalans proračuna, on će podrazumijevati sve ono što je do sada učinjeno i što se još planira do kraja godine. Rashodnu stranu proračuna prije svega diktiraju mjere vezane za gospodarstvo i spašavanje radnih mjesta, rekao je Marić te istaknuo da će tu naravno doći do probijanja ukupne rashodne strane. “No, vjerujem da će, kako kod ekonomskih analitičara tako i kod opće javnosti to biti na neki način odobreno, jer dobro znamo da to neće ići u neku iracionalnu potrošnju, već prije svega na preveniranje eventualnog rasta nezaposlenosti”, rekao je Marić.

Izvijestio je da se na prihodnoj strani proračuna bilježi pad zbog odgađanja i otpisivanja jednog dijela poreza, no prije svega zbog pada gospodarske aktivnosti. “To sve skupa kada zbrojite i oduzmete, dodate tome izvanproračunske korisnike i lokalnu samoupravu, mi smo trenutno negdje između 7 i 8 posto BDP-a deficita za ovu godinu, što će nas dovesti negdje na razinu od oko 86-87 posto BDP-a”, izvijestio je Marić.

Govoreći o dugu države veledrogerijama, Marić je povukao paralelu s problemom ovršenih i blokiranih građana, pri čemu Vlada uvijek razmatra kako postaviti financijski održiv sustav i da se nove obaveze ne generiraju. Kazao je da se postojeći dugovi ne mogu zanemariti, no potrebno je napraviti preventivne iskorake, kako do novih dugova što manje dolazi. Prema podacima Fine kojima raspolaže, ukupni dug građana je “nešto malo blago smanjen”, dok je broj blokiranih nešto povećan u odnosu na razdoblje prije moratorija. Istaknuo je i da je provedeno jako puno knjiženja, i što se tiče novih blokada, ali i knjiženja deblokada postojećih blokada.

U tri dana je tako naplaćeno 150 milijuna kuna, a do sada je prosječna dnevna naplata iznosila pet milijuna kuna. “Dakle, možemo reći da je praktički iznos naplate deset puta veći, što znači da je moratorij imao svoje pozitivne efekte i da su građani bili zaštićeni u onim najtežim okolnostima”, ustvrdio je Marić, dodajući i da su Vladine mjere dovele do toga da se zaposlenost i razina plaća koliko-toliko održe na istoj razini, pa da tako dođe i do određene akumulacije novčanih sredstava na računima građana.

Hrvatska je uz još 16 zemalja Europske unije (EU) u 2019. bilježila višak u proračunu, ali je javni dug bio iznad gornje propisane granice od 60 posto BDP-a, pokazala je u četvrtak druga procjena Eurostata. U prosjeku je 27-člani EU u 2019. bilježio proračunski manjak od 0,5 posto BDP-a, izračunao je europski statistički ured, snizivši travanjsku procjenu za 0,1 postotni bod. U 2018. manjak je iznosio 0,4 posto. Eurozona je prošle godine bilježila manjak od 0,6 posto BDP-a, te od 0,5 posto u 2018., čime je statistički ured potvrdio procjene iz travnja. Proračunski prihodi iskazani udjelom u BDP-u iznosili su u EU prošle godine 46,1 posto a rashodi 46,7 posto. U eurozoni prihodi su iznosili 46,4 posto a rashodi 47,1 posto, utvrdio je Eurostat.

Ukupno je 17 zemalja EU-a prošle godine bilježilo višak u proračunu, bilježi Eurostat u novom izvješću. Daleko najveći višak iskazan udjelom u BDP-u ostvarila je Danska, od 3,8 posto. Slijede Luksemburg s 2,4 posto, Bugarska s 1,9 posto i Nizozemska s 1,7 posto. U Njemačkoj, Grčkoj i na Cipru višak je iznosio 1,5 posto. Skupinu zemlja s viškom iskazanim udjelom u BDP-u nižim od jedan posto predvodi Austrija s 0,7 posto. Slijede Irska, Malta, Slovenija i Švedska s po 0,5 posto. Hrvatska je u 2019. bilježila višak opće države iskazan udjelom u BDP-u od 0,4 posto, čime je potvrđena procjena iz travnja. Blago je podignut iznos viška, za 112 milijuna kuna, na 962 milijuna kuna. U 2018. višak iskazan udjelom u BDP-u iznosio je 0,2 posto. Višak su prošle godine bilježile i Češka i Litva, od 0,3 posto, te Portugal i Estonija, od 0,1 posto. Proračunski manjak na gornjoj dopuštenoj granici u EU od tri posto BDP-a bilježila je Francuska, dok ju je Rumunjska premašila s manjkom od 4,4 posto, stoji u Eurostatovom izvješću. Dug EU-a i eurozone smanjen u 2019. Na razini 27-članog EU-a javni je dug iskazan udjelom u BDP-u u 2019. pao na 77,6 posto, sa 79,6 posto u godini ranije, izračunao je Eurostat.

U eurozoni javni dug iskazan udjelom u BDP-u prošle je godine iznosio 84 posto, čime je potvrđena procjena iz travanjskog izvješća. Podatak za 2018. blago je podignut i pokazuje dug iskazan udjelom u BDP-u od 85,8 posto.

Ukupno je 11 zemalja EU-a u 2019. prekoračilo gornju dopuštenu granicu duga iskazanog udjelom u BDP-u od 60 posto, bilježi Eurostat. Najveći udio javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u imale su Grčka, od 180,5 posto, Italija, od 134,7 posto, i Portugal, od 117,2 posto. Dug nešto manji od vrijednosti BDP-a bilježile su Belgija i Francuska, od 98,1 posto, potom Španjolska, od 95,5 posto, i Cipar, od 94 posto.

Hrvatska je u 2019. godini bilježila javni dug iskazan udjelom u BDP-u u visini 72,8 posto, odnosno 292,9 milijardi kuna. U travnju udio duga procijenjen je na 73,2 posto a iznos duga na 293,02 milijarde kuna. U 2018. hrvatski je javni dug iznosio 74,3 posto, pokazuje novo izvješće. U travnju procijenjen je na 74,7 posto. Najnižii je javni dug iskazan udjelom u BDP-u prošle godine bilježila Estonija, od 8,4 posto.

You may also like

0 comments