Predstavljen hrvatsko-makedonski rječnik

“Hrvatsko-makedonski rječnik” (HMR) autorica Dijane Vlatković i Borjane Prošev–Oliver, u kojemu je na više od tisuću stranica obrađeno više od 30 tisuća natuknica, predstavljen je u četvrtak u Matici hrvatskoj u Zagrebu. Rječnik su predstavili recenzenti profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Marko Samardžija, makedonske jezikoslovke Veselinka Labroska i Lidija Tanturovska iz Skoplja te autorice rječnika Dijana Vlatković i Borjana Prošev-Oliver.

Profesor Samardžija istaknuo je kako su dvojezični rječnici mostovi između jezičnih i etničkih zajednica i njihovih kultura jer služe boljemu sporazumijevanju i potpunijemu međusobnom upoznavanju. Tomu će, ocijenio je, nema dvojbe, korisno doprinositi ovaj rječnik pa bi vrijedilo uložiti dodatnoga truda da on dospije i do pripadnica i pripadnika makedonske jezične zajednice u Makedoniji. U rječniku je obrađeno tridesetak tisuća primarnih i sekundardnih natuknica hrvatskoga kao polaznog jezika, rekao je Samardžija dodavši kako je HMR znatno opsežniji jer su se autorice odlučile za drugačiji tip obradbe.

Svaka je hrvatska natuknica, napomenuo je, nalik jednojezičnomu rječniku, kratko definirana, kod višeznačnica razgođeno po značenjima, što je sve prevedeno na makedonski i tek nakon toga donosi se makedonska leksička jednakovrijednica. Naglasio je kako su zbog toga HMR leksikografski članci većinom duži negoli u klasičnom dvojezičniku, jer obradba mnogih natuknica premašuje desetak redaka, a nije malo ni onih koje imaju između dvadesetak i šezdesetak redaka. Rječnik je rađen tako da bi se izdvajanjem hrvatske strane lako mogla dobiti vrlo solidna osnova za priručni jednojezični rječnik hrvatskoga jezika, rekao je dodavši kako je abecedarij u osnovi dobro izbalansiran da dadne reprezentativan prosjek hrvatskoga leksika s obzirom na funkcionalnu, područnu i vremensku razgođenost leksema.

S obzirom na činjenicu da su hrvatski i makedonski južnoslavenski jezici, leksičke su podudarnosti između njih, očekivano, znatne i unatoč različitim pismima lako uočljive, pogotovo kad se ne donose prozodijske značajke, što se u makedonskome i inače, jer ima samo jedan dinamičan i pozicijski vezan naglasak, čini samo kod iznimaka, rekao je Samardžija. Ocijenio je kako rječnik na poseban način nuka na poredbeno proučavanje aktualnoga stanja u leksiku dvaju standardnih jezika.

Borjane Prošev-Oliver naglasila je kako je rječnik namijenjen studentima makedonistike, novinarima, prevoditeljima, tumačima te svim izvornim i neizvornim govornicima. Rječnik je rezultat suradnje dvaju bratskih naroda – hrvatskoga i makedonskog, rekla je Veselinka Labroska dodavši kako je u njima sabrana duhovna riznica iz vlastitih kultura. Zato su ovdje, poput pomorskoga nazivlja, opisno prevedene ili pak posuđene od Hrvata, napomenula je Labroska. Lidija Tanturovska ocijenila je kako se iz rječnika zrcale identiti dvaju naroda te navela niz primjera riječi iz hrvatskoga koje su prevodive u makednoskom jeziku.

Hrvatsko-makedonski rječnik, u kojemu je obrađeno 30.447 natuknica i 3867 kartica na 1246 stranica, objavila je Matica Makedonaca u Hrvatskoj, a predstavljanju je nazočila makedonska veleposlanica u Hrvatskoj Daniela Karagjozoska.

You may also like