[vc_row][vc_column width=”1/3″]U suradnji s Fakultetom elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB), Institut Ruđer Bošković (IRB) od 27. do 29. studenog 2017. godine u Dubrovniku organizira 25. konferenciju europskog konzorcija za fuziju EUROfusion.[/vc_column][vc_column width=”2/3″] Tema najvažnijeg europskog znanstvenog skupa o fuziji, koju se percipira i kao energiju budućnosti, bit će njezino numeričko modeliranje, a u Dubrovniku će se po prvi put predstaviti i novi koncept fuzijske elektrane. U Dubrovniku će se okupiti 80-ak vodećih stručnjaka za istraživanje fuzije koji će se tijekom trajanja konferencije baviti procesima numeričkog modeliranja kao ključnog preduvjeta razumijevanja procesa u budućoj fuzijskoj elektrani.[/vc_column][/vc_row]
Upravo je predstavljanje novog koncepta buduće fuzijske elektrane ključan dio programa, a doprinos hrvatskih stručnjaka pod vodstvom prof. Dragana Poljaka matematičkom modeliranju plazme posebno je značajan u fuzijskom programu EU. „Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) iz Splita u posljednjih nekoliko godina u više je navrata ugostio po 80 znanstvenika iz cijele Europske unije u sklopu tzv. Code Campa, gdje se okupljaju teorijski fizičari koji se bave razradom modela fuzijske elektrane. To potvrđuje važnu ulogu koju naši znanstvenici imaju u području matematičkog modeliranja plazme, što je iznimno važno i za razvoj ITER-a i buduće fuzijske elektrane DEMO, piše Energetika-net.
Veliko mi je zadovoljstvo što će upravo kolega Dragan Poljak iz FESB-a na ovoj konferenciji predstaviti modele kretanja plazme u fuzijskom reaktoru u ime fuzijskog programa čitave EU. To je priznanje FESB-u i hrvatskom fuzijskom programu“, izjavio je supredsjedatelj konferencije dr. sc. Tonči Tadić s Instituta Ruđer Bošković. EU ima ključnu ulogu u konstrukciji prvog Međunarodnog termonuklearnog eksperimentalnog reaktora (ITER), u kojem sudjeluju EU, SAD, Kina, Rusija, Indija, Japan i Južna Koreja. Riječ je o najvećem znanstvenom eksperimentu današnjice, vrijednom 13 milijardi eura, od čega EU financira polovicu troškova. Cilj ITER-a je pokazati izvedivost uređaja za fuzijsku energiju na industrijskoj razini, odnosno postići tzv. samogoruću plazmu koja grije samu sebe energijom fuzijskih reakcija, slično procesima na Suncu.
U energetskoj strategiji Europske unije do 2030. godine fuzija zauzima iznimno važno mjesto te je cilj da upravo EU postane svjetsko središte fuzijske energije i pripadajućih tehnologija.
