Predsjednički izbori u SAD-u i korona kriza podigli cijenu nafte

Analiza tjedna
Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna znatno porasle, nakon oštrog pada prethodnoga tjedna, a u fokusu ulagača bili su predsjednički izbori u SAD-u i širenje koronavirusa u svijetu.

Cijena barela na londonskom tržištu prošloga je tjedna porasla na 39,45 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio na 37,14 dolara. Nakon što su tjedan dana prije potonule više od 10 posto, prošloga su tjedna cijene nafte nadoknadile dio gubitaka, pa su se odmaknule od najnižih razina u pet mjeseci.

U fokusu trgovaca bile su špekulacije o tome kako bi se mogla razvijati situacija na tržištima nakon predsjedničkih izbora u SAD-u. I dok se prebrojavanje glasova na izborima produljilo, analitičari su procjenjivali da bi pobjeda predsjednika Donalda Trumpa podigla cijene nafte zbog njegove politike sankcija Iranu i potpore smanjenju ponude vodećih proizvođača u svijetu.

Pobjeda demokratskog kandidata Joea Bidena ne bi, pak, značajnije utjecala na cijene ili bi ih blago spustila, s obzirom na njegovo zalaganje za ‘zelene’ programe i blažu politiku prema Iranu.  Trgovci su pratili i izbore za dio mjesta u Kongresu, pa su špekulirali o razvoju situacije u slučaju da republikanci zadrže većinu u Senatu, a demokrati u Zastupničkom domu.

Podijeljeni Kongres mogao bi, smatra se na tržištima, omesti Bidenove planove o borbi protiv klimatskih promjena, poticajima za gospodarstvo i ublažavanju sankcija Iranu.

U petak su, pak, u prvi plan ponovno izbile vijesti o širenju koronavirusa u svijetu. U SAD-u je broj novozaraženih u jednom danu dosegnuo rekordnih 120.000, a na posustaje ni širenje zaraze u Europi. Zbog toga su mnoge europske zemlje ponovno uvele strože mjere za suzbijanje virusa, što će usporiti oporavak gospodarstava, a time i potražnje za naftom. To je, pak, u petak izazvalo znatan pad cijena nafte, pa su izgubile dio dobitaka od početka tjedna. Širenje pandemije po Europi teško će pogoditi potrošnju.

Značajniji pad cijena spriječili su, pak, signali vodećih proizvođača da bi mogli produljiti sporazum o ograničenju ponude i na početak iduće godine, s obzirom na slabost potražnje. Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezine saveznice trenutno smanjuju proizvodnju za 7,7 milijuna barela dnevno, a od početka iduće godine trebale su, prema prvotnom planu, ublažiti rezove na 5,7 milijuna barela dnevno.

S druge strane, u SAD-u posljednjih tjedana proizvodnja raste. Prema podacima kompanije Baker Hughes, prošloga je tjedna broj aktivnih naftnih postrojenja povećan osmi tjedan zaredom, i to za njih četiri, na ukupno 300 postrojenja, najvišu razinu od svibnja. U travnju su zbog koronakrize cijene nafte potonule na najniže razine u posljednjih 20-ak godina. No, kasnije su nadoknadile velik dio tih gubitaka, zahvaljujući golemim fiskalnim i monetarnim poticajnim mjerama u najvećim svjetskim gospodarstvima, što je potaknulo oporavak gospodarskih aktivnosti, a time i potražnje za naftom.

Daljnje kretanje cijena nafte ovisit će ponajviše o tome koliko će se brzo svjetsko gospodarstvo, a time i potražnja za naftom oporavljati od koronakrize.

You may also like

0 comments