Nešto više od dva milijuna kuna prošle je godine, temeljem odredbi Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika, isplaćeno za plaće 13 dužnosnika koji su bili zaposleni u uredu bivšeg predsjednika Republike Ive Josipovića te su imali pravo na „šest plus šest plaća“ po završetku obnašanja dužnosti.
Prema tom zakonu bivši dužnosnici nakon prestanka obnašanja dužnosti pa sve do početka ostvarivanja plaće po drugoj osnovi ili do ispunjenja uvjeta za mirovinu, šest mjeseci imaju pravo na punu dužnosničku plaću, a sljedećih šest mjeseci na 50 posto tog iznosa.
U 2015. ukupno je po toj osnovi isplaćeno nešto manje od 2,06 milijuna kuna, a mjesečno trenutno iznose nešto više od 93,3 tisuće kuna. Pravo na plaću “šest plus šest“ tijekom prošle godine koristilo je 13 bivših dužnosnika na Pantovčaku, a sedam ga još uvijek koristi, navodi Ured predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović u odgovoru Hini. Uz bivšeg predsjednika Josipovića u 2015. to su pravo koristili njegovi savjetnici Zlatko Gareljić, Saša Perković, Zrinka Vrabec Mojzeš i Tamara Obradović Mazal, bivša šefica ureda Danica Juričić Spasović, pročelnica ureda Danja Šilović Karić, pročelnik odjela Milodrag Pralas kao i pomoćnice u uredu bivšeg predsjednika Lea Šiljak, Petra Furdek, Ana Šimundža i Maja Kocijan te tajnica Sandra Krvavica.
Pola plaće i dalje primaju Obradović Mazal, koja će sukladno vlastitoj zamolbi to pravo prestati koristiti s 31. siječnjem, Gareljić, Perković, Šilović Karić i Vrabec Mojzeš koji na to imaju pravo do 18. veljače, te Pralas koji isto pravo može koristiti do 24. ožujka i Krvavica do 30. lipnja. “Ukupan trošak po toj stavci u ovoj godini ovisit će o tome hoće li svi dužnosnici iskoristiti to svoje pravo u potpunosti“, navodi Ured. Josipović je pravo na dužnosničku plaću po prestanku obnašanja dužnosti koristio do 31. kolovoza prošle godine, Juričić Spasović do 30. travnja, Šiljak do 31. svibnja, Furdek do 5. lipnja, Šimundža do 30. rujna, a Kocijan do 10. siječnja ove godine.
Na pitanje o sveukupnim troškovima Ureda predsjednice, na Pantovčaku podsjećaju da završni račun još nije gotov, no da će oni biti osjetno ispod odobrenog proračuna i manji od troškova u 2014. godini. Proračun Ureda predsjednice za prošlu godinu iznosi 41,1 milijun kuna. “Završni račun za 2015., sukladno zakonskim propisima bit će izrađen s 31. siječnjem 2016. te ćemo tada imati sve detaljne podatke o ostvarenim troškovima. Sada svakako možemo ustvrditi da će ukupno ostvareni troškovi Ureda predsjednice Republike Hrvatske za 2015. biti osjetno ispod odobrenog proračuna, a svakako i ispod ostvarenih troškova za 2014. godinu“, navode.
Pri kraju je rad Povjerenstva za izradu stručnog nalaza o smještajnim potrebama Ureda predsjednice, potvrđeno je Hini na Pantovčaku, a objava rezultata očekuje se tijekom proljeća. Predsjednica je mjesec dana nakon inauguracije, 19. ožujka prošle godine, donijela odluku od pokretanju postupka određivanja sjedišta njezina Ureda, a Povjerenstvo ima zadaću izraditi nalaz u kojem će biti navedeni svi uvjeti, odnosno smještajne potrebe Ureda. Povjerenstvo polazi od sigurnosnih, tehničkih, informatičko-tehnoloških, protokolarnih, prostornih, financijskih i drugih odgovarajućih standarda i pravila struke.
Iz njezina Ureda naglašavaju da će se posebno voditi računa o troškovima postojeće lokacije te troškovima preseljenja i prenamjene drugih raspoloživih objekata u vlasništvu države. Nalaz će biti dostavljen Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) koji treba utvrditi koje od nekretnina u vlasništvu države zadovoljavaju uvjete iz nalaza. “Sukladno tome predsjednica Republike donijet će, u suradnji s Vladom i Hrvatskim saborom, odluku o mogućem novom sjedištu Ureda”, navode s Pantovčaka.
U javnosti se kao potencijalna nova lokacija ovih dana spominjala sadašnja zgrada Hrvatskog instituta za povijest u Opatičkoj ulici, a kao jednu od mogućnosti a preseljenje svoga Ureda Grabar-Kitarović već je prije navodila rezidenciju u Visokoj ulici. No, obje zgrade, upozoravaju stručnjaci, ne zadovoljavaju potrebne standarde. Postojeći kompleks “Predsjednički dvori” na Pantovčaku zapravo je privremeno sjedište, odabran nakon što su 7. listopada 1991. raketirani Banski dvori koji su bili prvotno sjedište Ureda predsjednika.
