Prvi potpredsjednik Vlade i predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko rekao je da je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović razrješenjem svog savjetnika Vladimira Šeksa pokazala principijelnost.
“Dobro je što je to tako načinjeno. Predsjednica pokazuje svoju principijelnost, za koju se i mi zalažemo”, rekao je Karamarko o smjeni Šeksa zbog njegova zagovaranja pomilovanja Vanje Goldbergera, osuđenog zbog zlouporabe opojnih droga i nedozvoljenog posjedovanja oružja. S obzirom na to da nije pravnik, nije želio komentirati trebaju li se sada revidirati odluke o pomilovanjima, dodavši da će “već oni to odlučiti sami”. Novinare je zanimalo i što Karamarko misli o nedavnom neformalnom druženju branitelja koje je organizirao Josip Klemm, na koje je došao i bivši ministar branitelja Predrag Matić, ali ne i predstavnici Zajednice branitelja HDZ-a. “Dobro je da se branitelji okupljaju. Zašto u tome gledamo odmah nekakvu zavjeru?”, zapitao se Karamarko, ne želeći reći je li i on bio pozvan na to okupljanje. “Ne vidim ništa loše u tome, to su sve naši prijatelji. U kojoj god da su stranci branitelje povezuje borba za našu domovinu i slobodu, takva druženja mogu samo pozdraviti”, rekao je Karamarko, uoči svečanog obilježavanja 26. obljetnice osnutka HDZ-a Grada Zagreba.
Opovrgnuo je nagađanja da će Milijan Brkić biti novi savjetnik Predsjednice nakon što je zamrznuo svoj saborski mandat. “Posvetit će se unutarstranačkom radu jer se stranka priprema za unutarstranačke izbore. Ogromna smo stranka, najveća, pobjednička, prema tome imamo dosta posla”, dodao je. Karamarko nije otkrio tko će biti novi ministar branitelja, napomenuvši da je o tome i danas razgovarao sa Zajednicom branitelja HDZ-a “Gojko Šušak”, imaju nekoliko imena i puno kvalitetnih kandidata, no treba im još nekoliko dana. Najavio je da će u što kraćem roku početi imenovanja na mjesta zamjenika i pomoćnika ministra. “Prvi put u povijesti politike moderne Hrvatske na ovaj način kadroviramo ljude, da više nitko neće moći nikoga samoinicijativno postaviti na bilo koje pomoćničko ili zamjeničko mjesto i da to više neće ovisiti o političkim moćnicima, nego o grupi ljudi koji će procjenjivati kvalitetu ljudi koji se kandidaju za određena mjesta”, komentirao je rad Vijeća za suradnju.
Upitan hoće li se direktore javnih poduzeća birati politički ili na natječaju, Karamarko je rekao kako će to sigurno biti na natječajima. “Politička razina je zamjenik i pomoćnik, to je ono što smo na žalost morali pristati i prihvatiti da imenujemo te dvije razine, jer ministri koji došli na svoja mjesta su ovih dana bez mehanizama za raditi. Ne možemo čekati dva ili tri mjeseeca da se natječaji realiziraju”, rekao je, dodavši da si ne žele dopustiti da rade u vakumu. Najavio je i formiranje radne skupine koja će raditi na preustroju te vjeruje da će u drugoj polovici godine imati preustroj vlade. “Idemo na sustav državnih tajnika gdje bismo prepolovili broj dužnosnika”, objasnio je.
Potvrdno je odgovorio na pitanje o ispunjavanju obećanja iz predizborne kampanje o tisuću eura po djetetu. “Upravo pokušavam naći prostor za ta sredstva, razgovoram s ministrom financija i kolegama”, kazao je. Karamarko je komentirao i ustrajanje Mosta na smanjenju broju županija. “Županije su optimalno rješenje, imamo nekoliko razloga zašto je to tako. O gradovima i općinama ne mislim. Dakle, ono što je samoodrživo će opstati i ostati, ono što nije vjerojatno neće. Naći ćemo pravo rješenje, budite uvjereni”, ustvrdio jie.
Rekao je da je već predao imovinsku karticu, to je bilo gotovo 15. siječnja, no došlo je do softverske greške “Ništa se spektakularno nije dogodilo u mom imovinskom stanju, obogatio sam se za još jedno dijete”, dodao je. Najavio je i da će se vrlo brzo održati unutarstranački izbori HDZ-a, vjerojatno na proljeće.
Gošća Novog dana bila je Vesna Škare Ožbolt, bivša ministrica pravosuđa i povratnica u HDZ. Komentirala je razrješenje Vladimira Šeksa s pozicije savjetnika predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, nakon što je priznao da je utjecao na pomilovanje svog bivšeg pomoćnika Vanje Goldbergera.
“Sjetimo se, gotovo svi predsjednici koji su do sada bili imali su kontroverznih pomilovanja. Ministarstvo pravosuđa predlaže Komisiji koga treba pomilovati, a koga ne. U moje vrijeme moje ministarstvo nije se slagalo s pomilovanjem za ratne zločince, dilere, silovatelje, pedofile – to su bili neki standardi. No, tada je, usprkos tome, predsjednik Mesić pomilovao jednog ratnog zločinca i dilera droge. Različiti su kriteriji, iako je to institut u rukama predsjednice, ona nema previše vremena za razmišljanje o tome. Kriteriji nisu jasni, mada je uobičajeno da se razmatra ponašanje i vrijeme provedeno u zatvoru, djelo koje je izvršio, obiteljska i cjelokupna situacija. Nažalost, nema obrazloženja zašto je netko pomilovan, a netko odbijen, s tim da objavu ovoga drugog priječi odluka Ustavnog suda. Treba utvrditi jasnu proceduru i kriterije”, kazala je Vesna Škare Ožbolt.
Ako imamo parlamentarni sustav – koliko je održivo da predsjednik odlučuje o pomilovanjima? Takav je isntitut od 1990. godine. To je predsjednikova izvorna i apsolutna ovlast.
No, mijenjali smo Ustav od tada? Imali smo promjene, ali ovo je ostalo izravno u ingerenciji predsjednika.
Oni koji žele pomilovanje pišu direktno Ministarstvu pravosuđa, a ne predsjedniku. Zašto? Mogu se obratiti i Ministarstvu, Komisiji za pomilovanja i predsjednici, ali to se sve vraća u Ministarstvo koje obrađuje zamolbu i prilaže opsežnu dokumentaciju prikupljenu od Državnog odvjetnikštva, suda, zatvorskog sustava, centra za socijalnu skrb, a zatim daje mišljenje. Komisija je savjetodavno tijelo. Po mom mišljenju, u slučaju Vladimira Šeksa se nameće i pitanje daljnje ingerencije Komisije za pomilovanja.
Koliko zamolbi stigne na komisiju? Stigne ih puno i svi se obrade, ali vrlo je malo onih koji dobiju pomilovanje – samo 10 do 15 posto. Koji su, u konačnici kriteriji. Bivši ministar Orsat Miljenić rekao da nije prihvaćao odluke Predsjednice? Ponašanje zatvorenika, djelo koje je izvršio, mišljenja spomenuta tijela, procjena cjelokupne situacije, obiteljske prilike, zdravstveno stanje. U mom mandatu bilo ljudi koji su bili na izmaku životnog vijeka i bilo je nehumano držati ih u zatvoru. Kad govorimo o djelima, imate teške prometne nesreće s poginulim ljudima do svirepih djela i teških ubojstava. Komisija je sastavljena od kvalitetnih stručnjaka. Nije svejedno i ako predložite nekoga, a predsjednica potpiše, kako će se ponašati na slobodi.
Kad stigne prijedlog za pomilovanje – provjerava li ga još neka služba u Uredu predsjednika? Ja sam isto bila član Komisije, a bila sam i savjetnica predsjednika – po mom iskustvu to uvijek prođe ruke savjetnika, bar popis obrazloženja. U vrijeme predsjednika Tuđmana bilo je dosta pomilovanja u odnosu na predsjednike nakon njega, ali obrazloženje je uvijek išlo – ili bi ga razmatrala ja ili savjetnik za unutarnju sigurnost, ali uvijek bi prošlo nekoliko ruku prije potpisa. Predsjednik komisije bi dobio termin i obrazložio svoje odluke, jer naprosto predsjednik nema vremena i mora se osloniti na mišljenje Komisije.
Sporni u javnosti – ako je bilo pritisaka na Komisiju, je li predsjednik morao upozoriti na to predsjednika? Nije mi poznata komunikacija predsjednice i komisije, znam kako je bilo u vrijeme Tuđmana. On bi primio i predsjednika komisije koji bi obrazlagao argumente za i protiv, on bi odvojio neko vrijerme. Ne znam kako je sada. Ova situacija dovodi u odgovornost komisiju.
Treba li postaviti pitanje o odgovornosti Komisije? Logično mi se nameće to pitanje – kakav je kredibilitet tog savjetodavnog tijela. Zasad imamo istup Šeksa – da je tražio da se pomiluje dilera, jer je bio prijatelj njegovog sina. Kako je došao u takvu poziciju, sudeći po njegovom iskustvu u politici? Doista su mi malo čudne te izjave, kao da nismo čuli sve. On je isto bio predsjednik Komisije i zna proceduru i kriterije. Po onom što sam vidjela u novinama, čovjek je izdržao 2/3 kazne. On je diler prema svemu onom što mu je presuda pokazala, ali ne znam koji su to kritetiji, rekla sam samo koji su uobičajeni. Ja sam kao ministrica pravosuđa rekla da ratni zločinci, dileri, pedofili, silovatelji ne mogu biti pomilovani i točka.
Mislite li da se iza ovoga krije neki drugi razlog odlaska Šeksa? Nije Šeks osoba koja završava s jednodnevnom viješću. On je jedna od institucija i jedan od stupova moderne hrvatske države. Njegova uloga – poznavanjući njega – teško da će završiti. Ne bih rekla da je ovo kraj njegove karijere, njegov odlazak će biti dug i spor.
Ovo je već drugo razrješenje – najprije je otišla neformalna savjetnica za zviždače Vesna Balevonić, a sada Šeks. Utječe li to na rad Ureda? Uvijek su savjetnici nekako osobe koje dolaze i odlaze, neki odu nakon što ispune uogu, za druge se shvati da nisu dobri sa svojom osobnošću za Ured. To je u običajena fluktuacija- sedam mjeseci do godinu dana su trajali u moje vrijeme.
Očekuje li se da savjetnik preuzme odgovornost za pogrešne odluke? Da. U polupredsjedničkom sustavu su savjetnici bili s jakim ovlastima, jer su od predsjednika crpili moć i bili su jači od ministara. Centar moći je bio Ured predsjednika. Sada to nije tako, ali oni i danas imaju odgovornost za sve što predlažu predsjednici.
Grabar Kitarović nije htjela komentirati pomilovanja, mada nije morala objaviti odluke. Nije samo Goldberger pomilovan, već i Leon Suić i Seiter. Treba li odluke o pomilovanjima objavljivati? Za sad zakon to ne predviđa, u tom je problem. Kriteriji nisu jasni. Ne znam je li predsjednica odluku komisije samo potpisala ili joj je ona bila obrazoložena. Treba uspostaviti kriterije. To je ingerencija predsjednice, a zakon je takav da kriterija nema.
