Analiza InterCapitala
Prošla godina je bila vrlo izazovna za Inu jer je tvrtka prvi put nakon 2015. godine prijavila neto gubitak, a uprava bi je vjerojatno vrlo rado zaboravila.
Godinu su u cijelom energetskom sektoru obilježili pandemija koronavirusa, pripadajuća zaključavanja koja su smanjila potražnju za energentima, pala je industrijska proizvodnja, a u jednom je trenutku cijena nafte potonula u negativne vrijednosti.
Potražnja za proizvodima INA-e je u određenim je razdobljima 2020. pala za 30-50% na godišnjoj razini, što je jako utjecalo rezultate kompanije.
Bez obzira na djelomični oporavak tržišta nafte u drugoj polovici 2020. godine, cijene nafte i plina bile su u prosjeku više od 30% međugodišnje u 2020. To je imalo značajan utjecaj na rezultat, ali ozbiljna ograničenja mobilnosti i značajan pad gospodarske aktivnosti, uzrokovana ograničenjima COVID-19, također su utjecala na operacije rafiniranja i maloprodaje, pišu analitičari InterCapitala.
Kao rezultat toga, tvrtka je prijavila operativni prihod od 15,26 milijardi kuna, što predstavlja smanjenje od 35%. Količine maloprodajne prodaje pogoršale su se zbog slabije turističke sezone i ograničenja mobilnosti, s količinama smanjenim za 16% na godišnjoj razini. Osim toga, niže cijene negativno su utjecale na prihode od prodaje za 1,04 milijarde kuna. Preciznije, 34% niža ostvarena cijena Brenta rezultirala je 611 milijuna kuna nižim prihodima od prodaje sirove nafte i kondenzata, dok su niže cijene plina rezultirale dodatnih 396 milijuna kuna.
Operativni rezultat kretao se u skladu s pogoršanim okolišem i CCS EBITDA-om bez posebne stavke INA Grupe značajno su pale na 1,783 milijarde kuna, što je pad od 38% u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Poslovanje istraživanja i proizvodnje, tradicionalno glavni pokretač rezultata, obilježila je kombinacija spomenutog pada ostvarenih cijena i nastavljenog trenda niže proizvodnje. To je EBITDA-u segmenta povećalo na 1,013 milijardi kuna, što je pad od 57% na godišnjoj razini. CCS EBITDA isključujući posebne stavke rafiniranja i marketinga, uključujući potrošačke usluge i maloprodaju, zadržao se na visokih 639 milijuna kuna u 2020. godini uglavnom zbog doprinosa na malo i mjera uštede troškova.
Ina je 2020. godine zabilježila neto gubitak od 1,14 milijarde kuna (u usporedbi s dobiti od 489 milijuna kuna u 2019. godini), jer su na nju također značajno utjecale jednokratne bezgotovinske stavke, poput naknada za umanjenje vrijednosti imovine rafinerija u Sisku i imovina Crosco Grupe, povezana s padom angažmana. Pozitivna je strana što je tvrtka uspjela zadržati pozitivan novčani tok s NCFO-om koji je iznosio 2,2 milijarde kuna.
