Na stranicama Plinacra
Projekt jadransko-jonskog plinovoda (IAP) koji bi Hrvatskoj otvorio novi pravac za opskrbu prirodnim plinom, ovaj put iz Kaspijskog bazena, već neko vrijeme bio je u fazi planiranja, no dosadašnji pomaci bili su prilično spori. No, situacija bi se mogla promijeniti od početka sljedeće godine.
Prema informacijama objavljenim na internetskoj stranici Plinacra, koji vodi projekt u ime Hrvatske, planirani završetak projekta je 2025. godine. Međutim, zemlje uključene u projekt još nisu formirale zajedničku tvrtku koja bi trebala nadgledati implementaciju IAP-a.
Ipak, moglo bi doći do ubrzanja aktivnosti od iduće godine kako bi se stvorio plinovod koji će dovesti oko pet milijardi kubičnih metara plina iz Azerbajdžana u dio Adria regije, od čega bi polovica trebala pripasti Hrvatskoj.
Osim Hrvatske, ostali partneri u projektu su Albanija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina (BiH). Planira se da Albanija i BiH godišnje dobiju po milijardu kubičnih metara, a Crna Gora pola milijarde.
IAP se zapravo spaja na Transjadranski naftovod (TAP) u Albaniji, koji već transportira prirodni plin iz Kaspijskog bazena prema Italiji.
Međutim, procjena je da bi investicija za izgradnju 520 kilometara plinovoda mogla biti oko 600 milijuna eura, no to je bilo prije inflacijskih promjena, pa bi na kraju cijena mogla biti i viša.
No, s obzirom na namjeru EU-a da smanji korištenje fosilnih goriva i ubrza zelenu tranziciju, postavlja se pitanje potrebe za tolikim količinama prirodnog plina i ekonomske isplativosti ulaganja.
Osim projekta IAP, Plinacro se bavi i drugim razvojnim projektima. Radovi na plinovodu Zlobin–Bosiljevo su već započeli, a očekuje se da će biti završeni do 2025. godine.
Osim toga, razmatra se izgradnja plinovoda Bosiljevo–Sisak–Kozarac–Slobodnica duljine 308 kilometara, kojim bi se omogućio transport do 6,1 milijarde kubičnih metara plina godišnje.
