Home TribinaAnalize Pozitivna statistika robne razmjene zbog normalizacije cijene energenata

Pozitivna statistika robne razmjene zbog normalizacije cijene energenata

by Energypress.net

Analiza DZS-a

Prema privremenim podacima DZS-a, u siječnju je zabilježen pad vrijednosti uvoza robe na godišnjoj razini deseti mjesec zaredom, dok je izvoz robe porastao prvi put nakon kontinuiranog pada od travnja prošle godine.

Vrijednost izvoza roba porasla je u odnosu na siječanj 2023. za 1,8%. Istovremeno je smanjenje vrijednosti uvezenih roba iznosilo 3,1% godišnje. Intenzivan godišnji pad tijekom prošle godine bila je posljedica visoke baze (osobito kod cijena energije), odnosno snažnog rasta vrijednosti robne razmjene tijekom 2022. Normalizacija prvenstveno cijena energenata, a zatim cijena prehrambenih i ostalih sirovina stoga su značajno utjecale na godišnje promjene u statistici robne razmjene.

Navedeno se zrcali i u sektorima SMTK-a (Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji), gdje je najveći doprinos ukupnom padu vrijednosti izvoza i uvoza roba u razdoblju siječanj-prosinac 2023. u odnosu na isto razdoblje 2022. generiran od strane Mineralnih goriva i maziva (160,7% kod izvoza odnosno 180,3% kod uvoza roba). Uz to isključujući mineralna goriva i maziva iz navedene klasifikacije, u promatranom razdoblju na godišnjoj razini, zabilježen je nominalni rast i izvoza i uvoza roba (3,9% odnosno 6,2%). Naravno, važno je skrenuti pažnju da se radi o nominalnim kategorijama. Naime, na rast vrijednosti međunarodne razmjene u ostalim kategorijama utjecale su i više cijene, kao posljedica prethodnog rasta ulaznih troškova poput cijena energije. Na početku 2024. je, isključujući Mineralna goriva i maziva, godišnji rast izvoza iznosio 4,7%, a uvoza 7,6%.

U siječnju je vrijednost izvezenih roba iznosila 1,7 mlrd. eura, što je na mjesečnoj razini manje za 3,5%. S druge strane, vrijednost uvezenih roba, s iznosom od 2,9 mlrd. eura, povećala se za 1,6% u odnosu na kraj 2023. Posljedično, deficit u bilanci robne razmjene s inozemstvom iznosio je 1,2 mlrd. eura (+9,8% na mjesečnoj razini i -9,2% u odnosu na siječanj 2023.). Produbljivanje manjka u robnoj razmjeni u odnosu na kraj prošle godine posljedica je pada vrijednosti izvoza roba uz rast uvoza, čime se pokrivenost uvoza izvozom spustila s 61,6% na 58,5%.

Prema NKD-u, u siječnju na godišnjoj razini relativno snažan pad vrijednosti izvoza i uvoza još uvijek bilježe kategorije Rudarstvo i vađenje (-16% kod izvoza i -69,6% kod uvoza), Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (-47,9% odnosno -48,8%) te Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije i okoliša (-45,1% odnosno +33,0%). U promatranom razdoblju na godišnjoj razini, prerađivačka industrija zabilježila je rast vrijednosti izvoza za 7,4%, a uvoza za 5,0%. Iako se ovdje također radi o vrijednostima na koje značajan utjecaj imaju promjene cijena, mješoviti rezultati unutar prerađivačke industrije mogu odražavati promjene u potražnji za pojedinim dobrima, što je u skladu s trenutačno prigušenim industrijskim aktivnostima u europodručju. Iako se očekuje postepen oporavak vanjskotrgovinske potražnje u 2024. godini, isti će djelomično ograničavati restriktivna monetarna politika.

Hrvatska je na tržište Europske unije u siječnju izvezla robe u vrijednosti od 1,2 mlrd. eura ili više od 68% vrijednosti ukupnog izvoza. Na godišnjoj razini to je nominalno povećanje od 0,7%. Uz rast uvoza s ovog tržišta po godišnjoj stopi od 5,6% i vrijednost uvoza od 2,4 mlrd. eura (81,8% ukupnog uvoza RH), manjak u robnoj razmjeni s EU produbio se na 1,2 mlrd. eura (+10,7% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine). Najvažniji trgovinski partneri unutar EU bili su Italija, Njemačka i Slovenija, a čine više od 50% ukupne razmjene s državama članicama. U razmjeni su članice CEFTA-e činile gotovo 20% izvoza i 5,4% uvoza roba, pa se višak u razmjeni povećao za 68,2% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, odnosno na 182 mil. eura.

Related Posts