Povratak klasičnog liberalizma na velika vrata

 Izborna pobjeda desnog centra 24. rujna 2017. mogla bi značiti preokret za Njemačku. Premda je njemačka stopa nezaposlenosti rekordno niska – tek 3,9 posto, mnogo je nezadovoljnih. Očekivanja liberala su velika u smjeru ambicioznih tržišnih reformi, piše Daniel Hinšt. 
FDP se vratio na izborima 24. rujna 2017. Njemački liberali su udvostruči rezultat na gotovo 11 posto. Kršćanski demokrati (CDU/CSU) su dobili najviše (33%), ali i zabilježili značajan pad (oko 9 postotnih bodova). Liberalni i kršćanski demokrati će se sa 43 posto lako dogovoriti oko koalicije jer su ideološki uvijek bili prirodni partneri, zagovarajući ordoliberalni gospodarski model. Liberali su natprosječni rezultat postigli u pokrajinama Nordrhein-Westfalen, Schleswig-Holstein i Baden-Württemberg (13 posto).

Izbori s velikim promjenama

Njemački parlamentarni izbori 2017. Pokazali su da postoji veliki broj promjena u raspoloženju birača (tzv. swing voters) u odnosu na izbore 2013. Prema analizi koju je objavio Financial Times, anti-imigrantski desni populisti (AfD 13%) su podršku bivših CDU birača (razočaranih imigracijskom politikom), neodlučnih, ali i lijevih birača (SPD i Ljevica). Klasično liberalni FDP (11%) je još više nego AfD dobio podršku bivših (liberalno-konzervativnih) CDU birača, ali i bivših SPD birača koji su očito odlučili socijaldemokratska uvjerenja zamijeniti liberalnima. Radikalna Ljevica Die Linke (9%) je izgubila dio birača koji su prešli AfD-u. Zeleni (9%) su dobili podršku bivših SPD birača. SPD (21%) je mnoge birače izgubio u korist FDP-a, Ljevice, Zelenih i AfD-a.

Tko će stvoriti većinu?

Ipak, većina konzervativno-liberalnih birača je protiv tzv. Jamajka koalicije sa Zelenima (9 posto) koja je potrebna za parlamentarnu većinu i vladu. Također, zbog čuvanja uređene liberalne demokracije, nitko ne želi s radikalima – AfD (13 posto) i Ljevicom (9 posto) koji su najveći udio glasova dobili u bivšoj Istočnoj Njemačkoj. Osim novih izbora, ostaje još opcija za nastavak Velike koalicije sa SPD-om. Ipak, nakon početnih izjava čelnika socijaldemokrata o odlasku u opoziciju, ona je malo vjerojatna. Socijaldemokratski birači su razočarani SPD-om još od vremena kada je vlada lijevog centra provela opsežnu Hartz IV reformu tržišta rada, dobivši podršku kršćanskih demokrata i liberala. SPD je očito umoran od veza s desnim centrom, a i želi biti jaka opozicija, kako bi u tome spriječio AfD.

Njemačka ulazi u razdoblje pregovora o mogućnostima sastavljanja nove Vlade. Kada bismo se vodili tradicionalnim hrvatskim predodžbama koje «liberale» smještaju na lijevi dio političkog spektra, teško bi se moglo objasniti zašto njemački liberali ne žele koaliciju sa Zelenima. Tim više, ako FDP i CDU/CSU neće sa Zelenima, ostaje samo opcija desne koalicije kršćanskih demokrata i liberala s radikalno desnim AfD-om, ali iz perspektive očuvanja liberalne demokracije to nije adekvatna opcija.

Posljednja opcija su novi izbori. No postavlja pitanje jesu li liberali spremni žrtvovati 11% podrške i možda razočarati svoje birače spremnošću na nove izbore koji bi doveli do približno istog rezultata? Kako bi to liberali trebali uvjeriti razočarane birače desnog centra da i FDP i CDU trebaju dobiti više da bi izbjegli većinu sa Zelenima?

Kakvi su odnosi njemačkih liberala s drugih političkih opcijama? Detalje donosi Ekonomski lab

You may also like

0 comments