Povećava se pritisak na Nicolasa Madura

Povećava se pritisak na predsjednika Venezuele Nicolasa Madura nakon što ga je 11 američkih zemalja u ponedjeljak pozvalo da raspiše prijevremene izbore, a niz europskih zemalja priznalo oporbenog vođu Juana Guaidoa kao privremenog predsjednika Venezuele.
Skupina Lima ponovila je da “priznaje i podržava” Guaidoa kao vođu Venezuele, potvrdilo je 11 od 14 zemalja članica te skupine u deklaraciji prihvaćenoj na sastanku ministara vanjskih poslova u Ottawi. Pozivaju na “mirnu promjenu” i “trenutno uspostavljanje demokracije u Venezueli kroz organizaciju slobodnih i poštenih izbora”. Izjavu su potpisale Argentina, Brazil, Kanada, Čile, Kolumbija, Kostarika, Gvatemala, Honduras, Panama, Paragvaj i Peru.

Maduro je osvojio drugi mandat na svibanjskim izborima koji su smatrani nedemokratskima. Guaido se proglasio privremenim predsjednikom 23. siječnja i brzo osvojio priznanja velikog broja zemalja. 11 zemalja članice skupine Lima navode da je “važno” osigurati pristup humanitarne pomoći Venezueli te su pozvali vojsku da stanu uz Guaidoa i ne spriječi dolazak pomoći.

Venezuelski oporbeni čelnik Juan Guaido koji se proglasio privremenim predsjednikom, optužio je u ponedjeljak predsjednika Nicolasa Madura da želi prenijeti u Urugvaj 1,2 milijarde dolara te je zatražio od potonjeg da ne sudjeluje u toj “krađi”. “Upravo pokušavaju prenijeti novac koji je na računu iz BANDES-a (venezuelska Razvojna banka) u Urugvaj. Pozivam Urugvaj da ne sudjeluje u toj krađi (…) govorimo o 1 do 1,2 milijarde dolara”, rekao je Guaido.

BANDES, Banka za gospodarski i društveni razvoj Venezuele, ima nekoliko podružnica u Urugvaju. Na upit AFP-a banka nije komentirala. Juan Guaido, socijaldemokratski predsjednik Narodne skupštine koju kontrolira oporba, proglasio se privremenim predsjednikom 23. siječnja pozivajući se na ustav. Smatra Madura uzurpatorom jer je reizabran na izborima koje osporavaju oporba i velik dio međunarodne zajednice a politički protivnici su mu u zatvoru ili u egzilu.

Američki državni tajnik Mike Pompeo izrazio je u ponedjeljak zadovoljstvo zbog toga što su neke europske zemlje priznale oporbenog čelnika Juana Guaidoa privremenim venezuelskim predsjednikom, pozivajući i ostale zemlje da učine isto. “Pozivamo sve zemlje, među njima i ostale članice Europske unije, da podupru venezuelski narod priznajući privremenog predsjednika Guaidoa i podupirući napore Narodne skupštine za povratak ustavne demokracije u Venezueli”, rekao je u priopćenju američki državni tajnik.

Na čelu sa Španjolskom, šesnaest zemalja EU-a, među kojima Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Nizozemska i Portugal, priznale su Juana Guaidoa kao privremenog venezuelskog predsjednika. Ta velika potpora dolazi dan nakon isteka europskog ultimatuma kojim se od socijalističkog predsjednika Nicolasa Madura tražilo da organizira izbore. No EU je i dalje podjeljen: Italija koja čeka kako će se stvari razvijati, spriječila je donošenje zajedničke izjave EU-a, rekli su diplomatski izvori u Bruxellesu.

“Ponovo pozivamo venezuelsku vojsku i sigurnosne snage da podupru ustav svoje zemlje i zaštite sve venezuelske građane, pa tako i privremenog predsjednika Guaidoa i njegovu obitelj, kao i američke i strane građane u Venezueli”, rekao je još američki državni tajnik.

Hrvatska podržava Juana Guaida kao privremenog predsjednika Venezuele te da u tom svojstvu provede predsjedničke izbore kao dio rješenja krize u ovoj zemlji, priopćilo je u ponedjeljak ministarstvo vanjskih i europskih poslova.

Ministarstvo je izrazilo zabrinutost najnovijim događanjima u Venezueli i daljnjim produbljivanjem političke, gospodarske i humanitarne krize, te je snažno osudilo kršenje ljudskih prava i vladavine prava te nasilje koje je dovelo do smrti i ozljeđivanja građana i brojnih uhićenja. “Hrvatska podupire demokratski izabrana legitimna tijela Venezuele, Nacionalnu skupštinu i njezinog predsjednika, da u skladu s ustavom u svojstvu privremenog predsjednika provede slobodne, pravedne i demokratske predsjedničke izbore i osigura legitimitet institucija”, navodi MVEP u priopćenju.

“U tom se pogledu Hrvatska u zajedničkoj izjavi pridružila drugim državama članicama EU”, kaže MVEP. “Ističemo važnost iznalaženja mirnog i demokratskog rješenja u okviru održivog političkog procesa, koji treba uključivati održavanje slobodnih, transparentnih i vjerodostojnih predsjedničkih izbora u skladu s međunarodnim demokratskim standardima i ustavom Venezuele”, navodi se u priopćenju.

Madrid, London, Pariz, Berlin i još nekoliko europskih prijestolnica priznalo je u ponedjeljak Guaidoa za privremenog predsjednika Venezuele nakon što je Nicolas Maduro odbio popustiti pred ultimatumom i sazvati predsjedničke izbore.

Europska unija podijeljena je s tim u vezi. Neke zemlje poput Italije i Grčke odlučile su da će pričekati da vide kako će se situacija dalje razvijati prije nego donesu odluku.

Ministarstvo u priopćenju piše kako je Hrvatska u okviru nastojanja za mirno prevladavanje aktualne krize podržala uspostavu Međunarodne kontaktne skupine za Venezuelu koja treba pomoći u stvaranju uvjeta za vjerodostojni politički proces i održavanje izbora. “S partnerima u EU radimo na omogućavanju pružanja humanitarne pomoći, koju zbog zabrane režima nije moguće dostaviti. U tom kontekstu Hrvatska je posebno zabrinuta za brojnu hrvatsku zajednicu koja živi u Venezueli”, zaključuje se u objavi ministarstva.

Tajništvo Ujedinjenih naroda neće sudjelovati ni na jednom sastanku skupina koje se formiraju u vezi s rješavanjem venezuelske krize kako bi “sačuvali svoju vjerodostojnost” nudeći se kao posrednik u Venezueli, rekao je u ponedjeljak njihov glavni tajnik Antonio Guterres. “UN-ovo tajništvo je odlučilo da neće sudjelovati ni u jednoj takvoj skupini kako bismo sačuvali vjerodostojnost naše ponude za posredovanje između dviju strana i bili kadri, na njihov zahtjev, pomoći u pronalaženju političkog rješenja”, rekao je za medije UN-ov glavni tajnik.

Premda je izrazio “zabrinutost” zbog razvoja situacije, Guterres nije rekao na koje je skupine mislio. U ponedjeljak će se na kriznom sastanku ministara vanjskih poslova Limske skupine, na kojemu američki državni tajnik Mike Pompeo treba sudjelovati videovezom, okupiti u Ottawi desetak latinoameričkih zemalja. Na tom će sastanku biti SAD i EU.

U Limsku skupinu osnovanu 2017. ulaze Argentina, Brazil, Kanada, Čile, Kolumbija, Kostarika, Gvatemala, Honduras, Meksiko, Panama, Paragvaj, Peru, Gvajana i Sveta Lucija. Urugvaj i Meksiko su prošli tjedan pak objavili da će 7. veljače u Montevideu organizirati međunarodnu konferenciju na kojoj će sudjelovati zemlje i međunarodne organizacije koje imaju “neutralno stajalište” o venezuelskoj krizi.

Urugvaj i Meksiko koji nisu priznali Juana Guaidoa privremenim predsjednikom rekli su da je njihova inicijativa odgovor na “poziv” Antonija Guterresa da se “prednost dade dijalogu”. Dvije zemlje se zauzimaju za pregovore na kojima bi se pronašlo rješenje za tešku političku krizu koja potresa Venezuelu.

You may also like

0 comments