Analiza
Cijene prirodnog plina u Europi pale su u utorak za 2,5%, dosegnuvši 34,78 eura po megavat-satu na nizozemskom TTF tržištu, nakon četverodnevnog uskrsnog vikenda. Ovaj pad cijena posljedica je povećanih isporuka ukapljenog prirodnog plina (LNG) iznad sezonskog prosjeka, što je ublažilo zabrinutost za punjenje skladišta tijekom proljeća i ljeta. Istodobno, Europska unija razmatra zabranu kupnje ruskog plina na spot tržištu, što bi moglo značajno utjecati na energetsku dinamiku regije.
Na kraju zimske sezone grijanja, europska skladišta plina bila su iscrpljena na razine neviđene u posljednje tri godine, dosegnuvši samo 34% punjenja krajem ožujka. Hladna zima, niska proizvodnja energije iz obnovljivih izvora zbog slabih vjetrova i ograničenog sunčevog zračenja prisilili su zemlje EU-a da potroše više plina nego u prethodnim godinama. Međutim, zalihe su se počele oporavljati, dosegnuvši 37% punjenja, prema podacima stručnjaka ING-a, Ewe Manthey i Warrena Pattersona. Iako su trenutne razine niže od prošlogodišnjih i ispod prosjeka, povećane isporuke LNG-a smirile su tržište.
Cijene plina značajno su pale u odnosu na vrhunac iz 2022., kada su bile deset puta više. Tržišna struktura pokazuje znakove normalizacije, s ljetnim cijenama nižima od zimskih, što upućuje na smanjenu potražnju i veću fleksibilnost u ciljevima punjenja skladišta. Europska komisija predložila je produljenje regulative o skladištenju plina za dvije godine, uz veću fleksibilnost, dopuštajući odstupanja do 10% od cilja od 90% punjenja prije zime. Ova mjera ima za cilj spriječiti skokove cijena u uvjetima ograničene ponude.
Tržište se dodatno stabiliziralo prelaskom u blagi kontango, gdje su cijene dugoročnih ugovora više od kratkoročnih. Ova struktura potiče skladištenje plina, što je ključno za osiguravanje energetske stabilnosti tijekom nadolazeće zime.
Europska unija intenzivno radi na smanjenju ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima nakon invazije Rusije na Ukrajinu. Europska komisija priprema plan koji će biti predstavljen članicama 6. svibnja, a koji uključuje moguću zabranu kupnje ruskog plina na spot tržištu. Ova mjera cilja na smanjenje kratkoročne ovisnosti o Rusiji i olakšavanje raskida dugoročnih ugovora, koji često uključuju klauzule “uzmi ili plati”.
Rusija je prije invazije bila najveći dobavljač plina Europi, a sada je druga po veličini, iza Norveške. Dok su isporuke plina putem cjevovoda značajno smanjene, uvoz ruskog LNG-a dosegao je rekordne razine u 2024. godini. Zabranom spot kupnji, EU bi napravila prvi korak prema ograničavanju ruskih isporuka, jer su ove transakcije jednostavnije za reguliranje u odnosu na složene dugoročne ugovore.
Sankcioniranje ruskog plina pravno bi omogućilo kupcima da raskinu ugovore pozivajući se na višu silu, ali takva mjera zahtijeva jednoglasnu podršku članica EU-a, što je malo vjerojatno zbog protivljenja Mađarske i Slovačke. Alternativne mjere, poput carina ili kvota, mogle bi se usvojiti kvalificiranom većinom, ali postoje sumnje hoće li one omogućiti raskid ugovora bez kazni.
Inicijativa EU-a dolazi u trenutku kada američki predsjednik Donald Trump vrši pritisak na EU da kupuje više američkog LNG-a, posebice u kontekstu pregovora o prekidu rata u Ukrajini. Očekuje se da će značajne količine novog LNG-a iz SAD-a i Katara biti dostupne tek od 2027. godine, što znači da Europa mora nastaviti plaćati premiju za privlačenje LNG-a kako bi popunila svoja skladišta.
Povećana potražnja za LNG-om u Aziji dodatno komplicira situaciju, jer bi Sjeverna Azija mogla konkurirati Europi za spot isporuke. Ova globalna trka za LNG-om naglašava potrebu za diverzifikacijom izvora opskrbe i smanjenjem ovisnosti o Rusiji.
Pad cijena plina u Europi odražava povećane isporuke LNG-a i oporavak zaliha, ali tržište ostaje ranjivo zbog niske razine skladišta i globalne konkurencije za plin. EU-ov plan za zabranu ruskog spot plina signalizira odlučnost u smanjenju ovisnosti o Rusiji, no pravne i političke prepreke otežavaju brzo ukidanje dugoročnih ugovora. Dok se Europa priprema za nadolazeću zimu, ključno će biti osigurati stabilnu opskrbu i fleksibilnost u regulativi kako bi se izbjegli cjenovni šokovi.
