[vc_row][vc_column width=”1/3″]Potrebno je ulagati u Sjevernu Ameriku[/vc_column][vc_column width=”2/3″] Norveški stabilizacijski fond objavio je u srijedu da je povećao vrijednost imovine pod upravljanjem na 921 milijardu eura unatoč oscilacijama na tržištima prouzročenima globalnim trgovinskim napetostima.[/vc_column][/vc_row]
“Državni mirovinski fond Global” ostvario je u drugom kvartalu prinos od 3%, odnosno 256 milijardi norveških kruna (25,7 milijardi eura), objavila je norveška središnja banka koja upravlja fondom.
“Na početku razdoblja prinose je zakočila neizvjesnost vezana uz globalnu trgovinu i gospodarski rast, no tržišta su se prema kraju razdoblja oporavila, djelomično potaknuta izgledima za dodatne poticajne mjere monetarne politike na razvijenim tržištima”, rekao je zamjenik izvršnog direktora fonda Trond Grande.
Fond je ostvario “pozitivne rezultate na nestabilnom tržištu”, ističe se u priopćenju institucije koja upravlja prihodima od prodaje nafte i potom usmjerava novac u sustav socijalne skrbi, uključujući mirovine. Prinos na dionički portfelj, koji čini gotovo 70% ulaganja, iznosio je 3%, na obveznice 3,1%, a na nekretninski portfelj samo 0,2%.
[quote_box name=””]
Norveški stabilizacijski fond trebao bi preusmjeriti dio izdašnih ulaganja iz europskih dionica u one na sjeverno-američkim tržištima, preporučila je u utorak središnja banka, upraviteljica fonda.
Norveški stabilizacijski fond upravlja imovinom vrijednom 1.000 milijardi dolara i najveći je u svijetu. Do sada su težište stavljali na europske dionice, s fokusom na zemlje s kojima Norveška najviše trguje, dok su investicije na sjeverno-američkim tržištima bile u drugom planu.
Središnja banka, upravlteljica državnog mirovinskog fonda Global, smatra da to više nije potrebno, sugerirajući da portfelj fonda ubuduće bolje odražava raspoloživu paletu ulaganja.
Konačnu odluku o preporukama središnje banke donijet će ministarstvo financija i parlament. Prihvate li preporuku banke, milijarde eura, funti i ostalih europskih valuta koje fond trenutno ulaže na europskim tržištima bile bi preusmjerene u SAD i druga sjeverno-američka tržišta. Trenutno stabilizacijski fond za ‘crne’ dane, koji investira primitke od prodaje nafte i plina, u vlasništvu ima veće udjele europskih dionica od onih američkih no što bi to nalagala veličina tih tržišta.
Godine 2012. ublažili su politiku ulaganja u najvažnije norveške trgovinske partnere a analizirali su i udjele ulaganja po regionalnoj osnovi. Otada su smanjili izloženost europskim dionicama s 50 posto ukupnog dioničkog portfelja, na oko 34 posto s krajem 2018. U Sjevernoj Americi ulaganja im u ukupnima dosežu oko 43 posto, dok na Aziju otpada 17 posto.
[/quote_box]
