Procjena HNB-a
Hrvatska narodna banka (HNB) u najnovijim je makroekonomskim projekcijama povećala stopu rasta realnog BDP-a u ovoj godini na 3,3 posto, s 3 posto koliko je očekivala u pognozama objavljenim kraja prošle godine, dok je projekciju stope inflacije smanjila s prosinačkih 4 posto na 3,8 posto.
U 2025. i 2026. očekuju relativno ujednačen porast glavnih sastavnica BDP-a zbog daljnjeg rasta vanjske potražnje, povoljnih kretanja na tržištu rada i nastavka priljeva relativno visokih iznosa sredstava iz fondova EU-a. “No, gospodarski bi se rast u uvjetima očekivanog poboljšanja strukturnog salda opće države mogao postupno usporiti prema prosječnoj stopi od 2,7 posto”, navodi se u projekcijama.
Po podacima iz tablica HNB-a, gospodarski bi rast u 2025. mogao usporiti na 2,8 posto, a 2026. na 2,6 posto.
S druge strane, kako navode, u slučaju smirivanja geopolitičkih napetosti kretanje vanjske potražnje moglo bi biti bolje od očekivanja i povoljno djelovati na izvoz robe. Također, povoljnija kretanja na tržištu rada i naglašeniji rast plaća mogli bi potaknuti veći rast osobne potrošnje.
U središnjoj banci u ovoj godini očekuju “primjetno snižavanje prosječne godišnje stope inflacije potrošačkih cijena”, na 3,8 posto, s lanjskih 8,4 posto, uz daljnje usporavanje na 2,6 posto u 2025. i 2,1 posto u 2026. godini.
Analitičari HNB-a izdvajaju nekoliko činitelja koja odražavaju usporavanje inflacije u ovoj godini – popuštanje uvoznih pritisaka i nizak rast proizvođačkih cijena, zahvaljujući nižim cijenama energije, prehrambenih i ostalih sirovina u odnosu na vrhunce zabilježene u 2022. godini te normaliziranju opskrbnih lanaca, potom restriktivan karakter monetarne politike koji se odražava na pooštrene uvjete financiranja, kao i povoljne statističke učinke baznog razdoblja.
U 2024. i 2025. očekuju daljnje usporavanje temeljne inflacije (iako bi se ona mogla zadržati blago iznad ukupne inflacije) i inflacije cijena hrane, dok bi se inflacija cijena energije mogla stabilizirati na malo višoj razini od one ocijenjene za ovu godinu.
S druge strane, kako se nadalje navodi, slabiji gospodarski rast i time slabija potražnja, jači učinci restriktivne monetarne politike te izrazitije prelijevanje pada cijena energenata i drugih sirovina na svjetskom tržištu na potrošačke cijene dobara i usluga rizici su koji bi mogli spustiti inflaciju ispod projicirane.
Očekuje se rast zaposlenosti za dva posto
Analitičari središnje banke očekuju da će u ovoj godini zaposlenostiporasti za 2 posto, dok bi se anketna stopa nezaposlenosti mogla spustiti na 5,8 posto.
Navode i kako je rast nominalnih i realnih plaća usporio u prva tri mjeseca ove godine, nakon njihova izraženog povećanja u 2023.
U najnovijoj projekciji analitičari HNB-a očekuju da bi višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u 2024. mogao blago porasti, u apsolutnom iznosu za sto milijuna eura u odnosu na godinu prije, ali bi se “zbog snažnog rasta nominalnog BDP-a njegov relativni udio mogao smanjiti s 3,9 posto na 3,7 posto BDP-a”.
