Je li prirodni plin prihvatljivo prijelazno gorivo prema “carbon free” energetici? Treba li i razvijati neiskorištene potencijale proizvodnje nafte? Koja je uloga uvoza energije u budućoj nacionalnoj energetskoj strategiji?
Treba li država poticati sudjelovanje građana u energetskim investicijama? Odgovore na ta, ali i mnoga druga aktualna pitanja, pokušat će dati sudionici konferencije “Nova hrvatska energetska strategija”, koja se održava 25. siječnja u zagrebačkom hotelu Esplanade, u organizaciji Hanza Medije i konzultantske kuće PwC, pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović.
Konferencija će okupiti 300 sudionika, čelnika vodećih domaćih i stranih kompanija, državnih institucija te poslovnih savjetnika, kako bi se raspravilo o ključnim aspektima energetske budućnosti te o novom strateškom dokumentu energetskog razvoja Hrvatske. Izrada nove strategije jedan je od ključnih zadataka nove Vlade budući da je trenutačna zastarjela, a hrvatska se energetika nalazi u procijepu više suprotstavljenih globalnih i regionalnih trendova. S obzirom na to, izazova je sve više. Izgradnja klimatski prihvatljivog društva i gospodarstva jedan je od takvih izazova, ali i prilika. Iako proces transformacije ne ide preko noći, energetske kompanije morat će se prilagođavati novoj realnosti.
– Razvijeni svijet se odredio i krenuo prema niskougljičnom društvu. Takvoj budućnosti morat ćemo se svi početi prilagođavati. Ipak, do toga je još dug put, a nafta i plin zasigurno će još dugi niz godina ostati primarni izvori energije u koje se isplati ulagati. Kao kompanija koja već više od 50 godina opstaje na energetskom tržištu regije, znat ćemo, kao i do sada, odgovoriti na sve izazove koji su pred nama – ističe predsjednik Uprave Ine Zoltán Áldott.
Što se Hrvatske tiče, smatra da su njezini energetski potencijali, kao i potencijali za velike investicije u polju energetike, neosporni. Međutim, napominje kako je vrlo važno pitanje u ovim razmatranjima regulatorni okvir, odnosno stabilan i pouzdan regulatorni okvir.
– Naša ulaganja u energetiku učinila su nas najvećim investitorom u Hrvatskoj, a Ina to namjerava i ostati tako da ulažemo jedino u projekte koji su poslovno opravdani – ističe Áldott.
Karl Kraus, izvršni direktor RWE-a Hrvatska, također smatra da bi Vlada trebala razviti pravni okvir koji se temelji na niskougljičnoj strategiji i decentralizaciji sustava korištenjem novih tehnologija.
– RWE već neko vrijeme prolazi transformaciju, izdvajajući poslovne segmente orijentirane budućnosti u novu, inovativnu tvrtku Innogy, koja je nakon IPO-a gotovo dvostruko vrednija od ‘starog’ RWE-a. Budućnost energije je u pametnim, decentraliziranim mrežama i razvoju tehnologija za pohranu energije, što će u potpunosti izmijeniti današnju situaciju, ali i navike potrošača – vjeruje Kraus, koji u Hrvatskoj vidi veliki potencijal u fotonaponskim sustavima i pohrani energije, osobito u kućanstvima i turističkim objektima na jadranskoj obali.
