[vc_row][vc_column width=”1/3″]Hibridni rat – postao je omiljeni pojam političara. Kao što im nekad s usana nije silazila riječ “transparentno”, tako sad svako malo čujemo riječ “hibridno”. I dok većina građane ni ne zna što to znači, a stručnjaci ističu da je riječ o sofisticiranom ratovanju informacijama, u RH se taj termin najčešće koristi da bi političari izbjegli odgovor[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Posjet premijera Plenkovića Bruxellesu lansirao je u hrvatsku medijsku i političku orbitu termin – hibridni rat. “Glavna tema sastanka istočnog partnerstva vam je hibridno medijsko djelovanje. Pogledajte reference na brojne izborne referendume, samo naivni ljudi mogli misliti da je Hrvatska izvan tog procesa.”, kazao je tada Plenković.[/vc_column][/vc_row]
No, premijer potom ni na koji način nije objasnio na koji način i od koga je Hrvatska hibridno ugrožena. Nekoliko dana kasnije ministar obrane Damir Krstičević kada se branio od optužbi da je kopirao dijelove rada na američkoj vojnoj školi poručio je da se protiv njega hibridno djeluje. “Vidjeli ste na početku mog mandata prije godinu dana imali smo pokušaj hibridnog djelovanja na mene i opet su hibridno krenuli na moj rad i na ono što predstavljam”, kazao je Krstičević.
Ante Kotromanović, bivši ministar obrane, ne misli da je u Hrvatskoj postoji hibridna ugroza već ono što se dogodilo Krstičeviću naziva – medijskom kritkom. “Kritika nekakva nije za mene neko hibridno ratovanje. I mene su kritizirali i kada treba i ne treba. Ja znam da ima novinara koji su površni i znam da ima onih koji su sistematski, fenomenalni novinari”, kaže Kotromanović.
Kolege novinari su složni – radi se o napadu na medije, a ne o hibridnom djelovanju. “Kada god netko prigovori, da nešto nisu dobro napravili prekršili zakon ili bilo što, a to je hibridni rat na mene, i time misle da su se opravdali pred svojim biračkim tijelom i pred građanima i da su ostali čisti”, kaže novinar Vanja Moskaljov.
Politički analitičar Đivo Djurović kaže kako se u SAD-u, za razliku od Hrvatske, doista hibridno djelovalo i to od strane ruskih obavještajnih službi za vrijeme predizborne kampanje Donalda Trumpa. Tada je njegov termin fake news bio opravdan, no sada ga Trump lažno koristi kako bi diskreditirao rad CNN-a. “Ovo o čemu mi govorimo zadnjih tjedana nije dio hibridnog rata nego vrlo slično Trumpu, nešto gdje hrvatski političari pokušavaju neke nezgodne informacije proglasiti fake newsom kako bi se lakše izvukli”, kaže Đurović.
Politički analitičar Zoran Kusovac smatra kako nema ni među stručnjacima jasne definicije hibridnog rata. No, da je jedno sigurno – hibridnog rata nema ako nema oružanog sukoba.
No, napominje kako treba razlikovati pojmove hibridni rat i hibridno djelovanje. Hibridnog rata nema, ali dobar dio zemalja regije već je pod hibridnim djelovanjem od strane Rusije. A i Hrvatska bi lako, poručuje, mogla postati meta.
U Hrvatskoj je početkom ove godine osnovan i Institut za istraživanje hibridnih sukoba. Čine ga 12 članova volontera. “Imamo više od pola ljudi doktora znanosti iz različitih domena time da velika većina nas ima neka znanstvena zvanja, s druge strane veliki dio nas su praktičari koji su bili u izvještajnom sustavu. Tako da imamo i teoretska znanja i praktična znanja”, kaže dr. Goran Akrap.
Stručnjaci se slažu da u Hrvatskoj nema hibridnog rata, ali moglo bi biti hibridnog djelovanja. No izjave političara koji to koriste za kritiku novinara može se u prvom redu doživjeti kao – udar na slobodu medija, piše u analizi N1
