[vc_row][vc_column width=”1/3″]Kad je prije 15 mjeseci izabran za predsjednika Emmanuel Macron šarmirao je čelnike kompanija obećanjem da će olakšati poslovanje u Francuskoj, no gospodarstvo ostaje slabašno, a poslovni čelnici počinju gubiti strpljenje.[/vc_column][vc_column width=”2/3″] Macron, bivši investicijski bankar, obećao je da će Francusku voditi prije kao svojevrsnu inovativnu tvrtku (start-up). Brzo je tako krenuo u reformu poznatog složenog radnog zakonodavstva kako bi se olakšalo zapošljavanje i otpuštanje radnika.
Obećao je također da će privući strana ulaganja, potaknuti slabašan rast i smanjiti nezaposlenost koja je bila zaglavila na razini od oko 10 posto za vrijeme njegova prethodnika socijalista Francoisa Hollandea.
[/vc_column][/vc_row]
No, smanjenje poreza usmjereno poticanju potrošnje i investicija tek treba polučiti bolje rezultate: njegova vlada primorana je smanjiti projekcije ovogodišnjeg rasta s dva na 1,7 posto. Stopa nezaposlenosti sporo se smanjuje te ostaje na 9,1 posto, a popularnost Macrona drži se na rekordno niskih oko 36 posto.
Za sada taj 40-godišnji centrist može još uvijek računati na široku potporu u poslovnoj zajednici, premda čelnici kompanija upozoravaju da će se to promijeniti ako Macronov projekt ne poluči bolje rezultate. “Moramo priznati da nije sve loše. Reforme koje nikad nisu bile provedene, u samo su godinu dana bile poduzete”, kazao je Jacques Letort, direktor građevinske tvrtke.
Njegov stav većinom dijele sudionici ljetnog sastanka udruge poslodavaca MEDEF, završenog u srijedu u predgrađu Pariza Jouy-en-Josas. Poslovne čelnike impresioniralo je što je Macron uspio progurati reformu radnog zakonodavstva usprkos opetovanim masovnim prosvjedima sindikata radnika. “Macron je donio vrlo snažne odluke”, kazala je AFP-u na konferenciji čelnica kompanije za najam nekretnina Francoise Cattalan-Johnson.
Istraživanje OpinionWaya provedeno prošlog mjeseca pokazalo je da 54 posto poslovnih čelnika iskazuje zadovoljstvo Macronovim potezima, što je 13 postotnih bodova više nego u svibnju, kad je muku mučio zbog prosvjeda u državnom sektoru i štrajkova u željezničkom sektoru. Njih 65 posto odobrava što je vlada nastavila provoditi reforme unatoč prosvjedima, pokazale je nadalje srpanjska anketa.
No, svijet korporacija počeo je pokazivati znakove gubitka strpljenja. “Macronova vlada poduzetnicima je vratila povjerenje, no ono ostaje krhko”, rekao je čelnik MEDEF-a Geoffroy Roux de Bezieux. “Od njegovih izjava ljubavi. radije bismo imali dokaze te ljubavi”, dodao je.
U poslovnom su svijetu očekivali da će se rezovima u državnoj potrošnji – koja čini 57 posto francuskog BDP-a, nasuprot prosječnih 45 posto u EU – stvoriti prilike u privatnom sektoru. Macron je obećao u izbornoj kampanji da će do kraja svog petogodišnjeg mandata srezati broj zaposlenih u državnom sektoru sa sadašnjih 5,6 milijuna za 120 tisuća, a to je pitanje izazvalo snažne ulične prosvjede.
Premijer Edouard Philippe u nedjelju je pak izjavio da će u 2019. biti ukinuto samo 4.500 radnih mjesta u državnom sektoru i njih oko 10.000 u 2020.. Te brojke smatraju se premalenima da bi se ostvarila Macronova obećanja, primjećuje AFP.
[quote_box name=””]
Francuska “nije spremna plaćati” za europske zemlje koje ne poštuju “temeljna načela” Unije, upozorio je u srijedu francuski ministar vanjskih poslova, devet mjeseci prije europskih izbora.
“Nismo spremni plaćati za takvu Europu. Moramo to jasno reći”, rekao je Jean-Yves Le Drian, smjerajući na Poljsku i na Mađarsku. Francuski ministar vanjskih poslova govorio je pred francuskim veleposlanicima okupljenim u Parizu. “Svaka zemlja članica može slobodno birati svoje čelnike, ali naše gledanje na EU kao na blok savezništava i vrijednosti nije spojiv s vladama koje ne poštuju njegova temeljna načela i nisu solidarne s drugima”, rekao je.
“One zapravo imaju utilitaristički pristup Uniji, biraju samo ono što ih zanima, ponajprije raspodjela novca”, dodao je ministar. U vezi s prihvatom migranata, izrazio je želju da se s Njemačkom postigne okvirni dogovor prije summita u Salzburgu, u Austriji, u rujnu.
Napetost vlada između EU-a i Italije koji si međusobno predbacuju nedostatak solidarnosti u prihvatu migranata, što je kulminiralo prijetnjom Rima da više neće sudjelovati u financiranju EU-a. “Želimo postići zajedničko francusko-njemačko stajalište prije susreta na vrhu u Salzburgu 20. rujna kako to pitanje ne bismo prepustili populistima, prodavačima magle, jer znamo da je francusko-njemačka veza pokretač Europe”, rekao je Jean-Yves Le Drian.
[/quote_box]
