Porez na ekstraprofit ne može izaći na dobro

Velimir Šonje na svom blogu

Porez na ekstraprofit koji je Vlada u javno savjetovanje pustila prošlog tjedna izazvao je, očekivano, nevjericu s obzirom na vijesti da Hrvatska balansira na ivici recesije.

Ono što je Europska komisija osmislila kao solidarni doprinos energetskih kompanija koje su na valu eksplozije cijena nafte, plina i struje zavrtjele neočekivane profite na teret građana i ostatka gospodarstva, u Hrvatskoj je poprimilo obrise harača na najveće kompanije.

Banski dvori očekuju prikupiti 2,1 milijardu kuna, a gruba računica pokazuje da bi samo najveće banke mogle pridonijeti s čak do pola milijarde kuna.

Vlada u objašnjenju podsjeća da je predloženi porez europsko rješenje zamišljeno kao mjera preraspodjele kojom se osigurava da poduzeća s viškom dobiti zbog neočekivanih okolnosti proporcionalno doprinose ublažavanju energetske krize.

Zbog strukture domaćeg gospodarstva europsko rješenje “obuhvaća samo dio energetskog sektora koji u Hrvatskoj nije mnogobrojan” pa je Vlada široko bacila mrežu uvođenjem jednokratnog poreza na dobit.

On će zahvatiti sve kompanije s više od 300 milijuna kuna prihoda koje su u 2022. ostvarile povećanje dobiti više od 20 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek poslovanja od 2018. do 2021.

8,6
posto potonuo je BDP u 2020. koja također ulazi u kalkulaciju porezne osnovice
Dok se može razumjeti logika ministra financija Marka Primorca i ostavljanje manevarskog prostora za eventualne intervencije u 2023., vrag je, kao i uvijek, u detaljima. U kalkulaciju porezne osnovice ulazi pandemijska 2020. u kojoj su prihodi gospodarstva potonuli, a BDP zaronio 8,6 posto zbog ‘lockdowna’, zatvaranja granica i ograničenja kretanja.

Primjerice, kumulativna dobit pet najvećih banaka – Zagrebačke, PBZ-a, Erste, OTP-a i RBA, od 2018. naovamo premašivala je u prosjeku 5 milijardi kuna godišnje. U pandemijskoj 2020. prepolovljena je na 2,3 milijarde na valu rezervacija za rizike, uz dvogodišnju zabranu regulatora za isplate dividende.

U prvoj polovici ove godine, zbog labavljenja rezervacija (unatoč neizvjesnostima zbog rata u Ukrajini) kreditori su HNB-u prijavili oko 3 milijarde kuna dobiti. Uz okvirnu pretpostavku da se trend rezultata održi do kraja prosinca, profit bi premašio 4-godišnji prosjek za milijardu pol kuna, odnosno porastao bi oko trećinu.

Kako je Vlada postavila dopušteni prag za rast dobiti na 20 posto, ispada da bi u proračun banke trebale uplatiti oko 500 milijuna kuna na ime solidarnog poreza.

Članice Hrvatske udruge banaka (HUB) užurbano rade na pojedinačnim izračunima nakon čega će izaći sa zajedničkim stavom prema Vladi. Skok dobiti i poreza, rezultat evidentiranja troškova, a ne uzleta gospodarstva, daje naslutiti da bi većina mogla ponovno posegnuti za konzervativnijim tretmanom rezervacija.

Rasprava do početka prosinca
Odjeli računovodstva, čini se, neće prekovremeno raditi samo u bankama već i kod ostalih koji dolaze na udar, a rješenje će se tražiti u manevrima smanjenja dobiti u 2022. kako bi ostale ispod postavljenog praga maksimalnog povećanja dobiti.

Kritike ističu da porez dolazi na kraju godine u kojoj su se ulaganja i zapošljavanja planirala bez tog troška te da ne uvažava procese poput pripajanja ili spajanja i njihovog utjecaja na dobit.

Ekonomist Velimir Šonje na svom blogu upozorava da uvođenje poreza pred recesiju djeluje prorecesijski (uz primjer harača 2009.) te da miješanje poreza na dobit s osnovicom koja ovisi o drugoj kategoriji (prihodu) “ne može izaći na dobro”.

Javna rasprava otvorena je do početka prosinca, a prvi komentar nagovješćuje da bi moglo uslijediti podnošenje ocjene ustavnosti zbog retrogradne primjene, na osnovicu od 2022, piše Poslovni dnevnik.

You may also like