Samo 39 posto osoba u Hrvatskoj između 55 i 65 godina – radi. To znači da na 100 zaposlenih imamo gotovo 80 nezaposlenih i umirovljenih ljudi
Ako tome dodamo da je prosječna dob umirovljenja za žene 56, a za muškarce 60 godina – jasno je da je to prevelik teret za zaposlene.
Ministarstvo rada i HZZ nemaju posebne mjere zapošljavanja samo za tu dobnu skupinu, ali imaju više mjera koje se – uz sve nezaposlene – primjenjuju i na one od 55 do 65 godina.
Neke od potpora:
“Prvenstveno to je potpora za zapošljavanje javni rad, imamo i obrazovanje za osobe starije životne dobi koji se uključuju na tržište rada, zatim su to potpore za usavršavanje i nekako bih stala na tome iako nije nužno da ne spomenem i samozapošljavanje jer te osobe imaju čitavu jednu lepezu iskustva”, izjavila je Ivana Šimek, Hrvatski zavod za zapošljavanje.
Iskustvo je i njihova najveća prednost. I kada prerano napuste tržište rada – ono se osiromašuje. I tada ljudi koji bi mogli pridonijeti rastu BDP-a to ne čine, već su dodatni trošak.
“Sve mjere koje se rade na samom tržištu rada to su zapravo mjere kozmetičke. Prave mjere su ekonomski rast, ekonomska politika, ekonomski razvoj zemlje i sve ono za što su zadužena sva ministarstva uključujući s Vladom”, kazala je Maja Vehovec, Ekonomski institut.
Ali i rušenje predrasuda prema starijim radnicima, baš kao i fleksibiliziranje radnog vremena. Energija i brzina mladih – i znanje i iskustvo starijih – idealan su recept za uspješan posao, prenose vijesti.rtl.hr.
