[vc_row][vc_column width=”1/3″]Po podacima Hrvatske narodne banke (HNB), vrijednost ukupnih kredita stanovništvu krajem siječnja iznosila je 118,2 milijarde kuna, a analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) pritom ističu trend daljnjeg rasta udjela kunskih kredita.[/vc_column][vc_column width=”2/3″] Vrijednost kredita stanovništvu smanjena je za 734 milijuna ili 0,7 posto na mjesečnoj razini, dok je u odnosu na siječanj 2017. povećana za 1,37 milijardi kuna ili 1,17 posto, a taj rast ukazuje na oporavak kreditne aktivnosti, navodi se u osvrtu analitičara RBA na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB).
Ističu i da se pritom povećava udjel kunskih kredita u ukupnim kreditima stanovništvu, odražavajući sklonost zaduživanja u domaćoj valuti, čemu je doprinio i pad kamatnih stopa.
[/vc_column][/vc_row]
“Udio kunskih kredita dosegnuo je 49 posto, što je porast od 8 postotnih bodova u samo godinu dana. Posljedica je to kontinuiranog pada valutnih kredita koji datira iz srpnja 2012. Pri tome se razduživanja po dvoznamenkastim stopama odvija u posljednje dvije godine”, navode iz RBA.
Krajem siječnja ukupni devizni krediti i krediti uz valutnu klauzulu sektora stanovništva iznosili su 60,4 milijardi kuna, što je za 1,25 milijardi ili 2 posto manje u odnosu na kraj prosinca te 7,1 milijardu kuna ili 10,6 posto na godišnjoj razini.
Tom padu, napominju u RBA, zasigurno su pridonijela i tečajna kretanja odnosno jačanje kune u odnosu na euro za 1,3 posto na mjesečnoj te za 0,9 posto na godišnjoj razini.
Kunsko stanje kredita stanovništvu nastavlja s godišnjim rastom, koje traje od travnja 2013. Uz mjesečni rast od 457 milijuna kuna, kunski krediti stanovništvu dosegnuli su gotovo 57,9 milijardi kuna, što je za 8,4 milijarde kuna ili 17 posto u odnosu na siječanj 2017.
Prema vrstama kredita odobrenih stanovništvu, najznačajniji udio, 44,2 posto, odnosi se na stambene kredite, koji su krajem siječnja iznosili 52,2 milijardi kuna.
“U posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju zaustavljeno je njihovo kontinuirano smanjenje na godišnjoj razini uslijed realizacije programa državnih subvencija za stambene kredite dok je siječnju, unatoč padu na mjesečnoj razini za 1,2 posto, zabilježena njihova stagnacija na godišnjoj razini”, navode u RBA.
Druga najznačajnija vrsta kredita stanovništvu, koji u ukupnim kreditima čine udio od 36 posto, gotovinski su nenamjenski krediti, koji su na kraju siječnja iznosili gotovo 43 milijarde kuna i jedina kategorija kredita koja je i u razdoblju snažnog razduživanja stanovništva bilježila rast.
“Iako nastavak pozitivnih godišnjih stopa rasta ukupnih kredita stanovništvu upućuje na početak oporavka kreditne aktivnosti stanovništva, prema našim očekivanjima, rast bi trebao biti umjeren osobito uzimajući u obzir ukupnu zaduženost sektora te strukturne slabosti tržišta rada”, zaključuju u RBA.
