Home TribinaAnalizePorast proizvodnje struje iz vjetra i sunca, ali i iz ugljena

Porast proizvodnje struje iz vjetra i sunca, ali i iz ugljena

by Energypress.net

Analiza Embera

Prije nekoliko je dana izašlo vrlo zanimljivo izvješće o podrijetlu električne energije na globalnoj razini, što je, u jeku geopolitičkih previranja koja značajno pritišću tržište plina, ugljena i nafte izazvalo veliko zanimanje stručne javnosti.

Autori istraživanja pripadaju jednom od najznačajnijih instituta koji se bave znanstvenim proučavanjem električne energije, britanskom Emberu. Znanstvenici ovog think tanka su, naime, analizirali podrijetlo električne energije u prošloj godini u pedesetak zemalja svijeta.

Pokazali su kako je u tim zemljama jedna desetina struje došla iz energije vjetra i sunca. Tj. došlo je do udvostručenja od vremena kada je 2015. godine potpisan Pariški klimatski sporazum. Najveći su dobitnici energetski sektori Nizozemske, Australije i Vijetnama, koji su čak i dio vlastitih fosilnih elektrana preusmjerili na zelena goriva. Dobar je primjer i Danska, koja više od polovine svoje energije dobiva iz vjetra i sunca, stoji u analizi.
Međutim, potražnja za energijom rapidno raste pa je porasla i potražnja za nečistim oblicima energije, poput ugljena, čija potrošnja raste najbržim tempom od 1985. godine, za više od 9 posto.

Najveći porast zabilježen je kod zemalja u razvoju, najvećim dijelom u azijskim zemljama, poglavito u Kini i Indiji, koje su se prošle godine, uslijed poremećaja opskrbe našle u velikoj energetskoj krizi. Taj porast je obrnuto proporcionalan porastu potrošnje plina, koji je postao manje prihvatljiv zbog povećanja njegove cijene. Tako je prošle godine cijena plina porasla i do pet puta, dok je cijena ugljena rasla tri puta, kažu u Emberu.

Kako se svjetska ekonomija promijenila iz temelja, stoji u analizi, vjeruje se kako će najrazvijenije zemlje za petnaestak godina prebaciti cijelu proizvodnju vlastite struje na obnovljivu energiju. Kako bi se to postiglo, energija vjetra i sunca trebala bi tijekom sljedećih desetak godina rasti za 20 posto godišnje. Autori smatraju kako je to moguće, no je li politički realna, ovisit će o brojnim čimbenicima.

Related Posts