Udio osoba starijih od 65 godina u Hrvatskoj je 2011. godine iznosio 17,7 posto stanovništva, a stručnjaci procjenjuju da je do 2014. njihov udio narastao na 18,6 posto, pa taj stalni uzlazni trend pokazuje kako bi se troškovi u zdravstvu mogli za desetak godina udvostručiti, ne prilagodi li se sustav demografskim promjenama i starijoj populaciji s rastućim zdravstvenim potrebama.
Projekcije ukazuju da će do 2025. u Hrvatskoj udio starijih ljudi od 65 godina dosegnuti visokih 27,4 posto, a zbog dužeg životnog vijeka porast će i udio kroničnih bolesti, koje danas predstavljaju 70 posto svih bolesti, istaknuto je na nedavnom Hrvatskom gerontološkom i gerijatrijskom kongresu u Opatiji.
“Po projekciji za 2014. godinu, u Hrvatskoj očekivano trajanje života pri rođenju za oba spola iznosi 77,6 godine. Za žene je to 80,5 godina, a za muškarce 74,6 godina. Starost je normalna fiziološka pojava, pri čemu starost i bolest nisu sinonimi, ali je sadašnja i buduća zaštita zdravlja starijih osoba glavni pokazatelj napretka ili propusta u zaštiti zdravlja cjelokupnog stanovništva”, kaže Spomenka Tomek Roksandić, voditeljica Centra za gerontologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”.
O ubrzanoj demografskoj promjeni govori i podatak da se u deset godina udvostručio udio stogodišnjaka, odnosno osoba iznad 95 godina.
“Dok je 2001. godine stogodišnjaka bilo 1455 (1132 žena i 323 muškarca), popisa stanovništva iz 2011. pokazao je da ih je bilo 2201 (1719 žena i 482 muškarca), što pokazuje da se u deset godina njihov broj u društvu povećao za 51 posto”, kaže Tomek Roksandić.
Racionalizaciji rastuće gerijatrijske potrošnje trebale bi pridonijeti upravo mjere gerontološke zaštite, koje bi se provodile u lokalnoj zajednici u skladu s potrebama i funkcionalnom sposobnošću starih osoba, navode stručnjaci.
Ključnu ulogu u tome trebali bi imati gerontološki timovi sastavljeni od liječnika obiteljske medicine i medicinske sestre, dodatno educiranih iz gerontologije, koji bi usko surađivali s gerontološkim timovima pri zavodima za javno zdravstvo.
Model uključuje i razvoj gerontoloških centara s dnevnim boravcima za starije i za bolesnike s Alzheimerovom bolešću, gerontoservise za pomoć u kući te savjetovališta za starije, ali i sudionike izvan sustava zdravstva i socijalne skrbi, poput zaklada i udruga za pomoć starijima, vjerskih zajednica itd.
Procjenjuje se da se 25 posto troškova unutar zdravstvenog sustava može preusmjeriti mjerenjem i upravljanjem ishodima liječenja, pa bi se zdravstvo od usmjerenosti na kontrolu troškova trebalo okrenuti prema ishodima liječenja, smatra Sani Pogorilić iz Inovativne zdravstvene inicijative.
“Već danas imamo rješenja za bolesti koje su do jučer bile neizlječive, samo moramo pronaći način kako ih učiniti dostupnim bolesnicima. To znači da se pred nas postavlja novi izazov – kako pacijentima omogućiti nove terapije u trenutku kada se sve zdravstvene administracije, zbog mnogih poznatih razloga, bore s financijskom održivošću zdravstvenih sustava”, kaže Pogorilić.
(Agencije)
