[vc_row][vc_column width=”1/3″]Cijene nafte porasle su u utorak na međunarodnim tržištima na 78 dolara nakon što je Libija proglasila „višu silu“ na dio izvoza a dodatnu potporu pruža im i smanjena proizvodnja u Kanadi.[/vc_column][vc_column width=”2/3″] Na londonskom je tržištu cijena barela porasla 70 centi u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 78 dolara. Jučer je zaključila trgovanje u minusu 1,93 dolara. Na američkom tržištu barelom se danas trgovalo po 85 centi višoj cijeni, od 74,79 dolara.
Cijene je jučer pritisnula veća opskrba iz Rusije i Saudijske Arabije u kontekstu naznaka posustajanja gospodarskog rasta u Aziji zbog trgovinskih napetosti sa SAD-om.
[/vc_column][/vc_row]
Tako su cijene kineskih dionica danas naglo pale a na širim azijskim tržištima spustile su se blizu najniže razine u devet mjeseci zbog bojazni investitora da bi trgovinski spor između Kine i SAD-a mogao dokončati rijetko razdoblje sinkroniziranog rasta svjetskog gospodarstva.
Danas su se u fokus naftnih tržišta vratili poremećaji u opskrbi, posebno u Libiji i Kanadi. Libijska Nacionalna naftna kompanija proglasila je u ponedjeljak „višu silu“ na opskrbu iz luka Zejtina i Hariga, koja je time smanjena za 850.000 barela dnevno. “Cijene nafte ponovo su jutros porasle. ‘Libijska objava ‘više sile’ na isporuke nafte iz istočnih luka zasigurno je tome pomogla”, konstatira Tamas Varga iz londonskog PVM Oil Associatesa.
Hussein Sayed iz brokerske kuće FXTM slaže se s tom ocjenom. “Čini se da su se trgovci koji špekuliraju sa cijenama nafte vratili na tržište nakon što je Libija obustavila izvoz nafte iz dvije ključne luke”, ističe Sayed.
Potporu cijenama pružili su i poremećaji u proizvodnji u Kanadi. Tako je proizvodnja iz naftnih pijesaka u Syncrudovom postrojenju u blizini kanadskog McMurraya kapaciteta 360.000 barela dnevno pogođena prošlog mjeseca nestankom električne energije i vjerojatno će ostati zatvorena tijekom srpnja, što će isušiti američke zalihe.
Analitičari u Reutersovoj anketi procijenili su da su zalihe nafte u SAD-u u prošlom tjednu pale četvrti tjedan zaredom, za otprilike 3,3 milijuna barela. Zalihe benzina i derivata dizela i kerozoina također su se smanjile, procjenjuju ekonomisti obuhvaćeni anketom.
Američki institut za naftu (API) trebao bi objaviti tjedno izvješće o zalihama tokom dana a vlada sutra. Morgan Stanley povisio je danas prognozu cijene barela na londonskom tržištu u drugoj polovini godine za 7,50 dolara, na 85 dolara, slijedom sniženih procjena opskrbe iz Irana, Angole i Libije. Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) jutros je objavila da je cijena barela na početku tjedna iznosila 75,28 dolara, te je bila 41 cent niža u odnosu na prethodni radni dan.
[quote_box name=””]
Sjedinjene Države neće nikad uspjeti spriječiti Iran u izvozu nafte, rekao je u srijedu iranski predsjednik Hasan Rohani za posjeta Švicarskoj i nazvao objavu američkog State Departmenta “čistom imaginacijom”, prenose agencije.
Od povlačenja SAD-a u svibnju iz iranskoga nuklearnog sporazuma sklopljenog 2015., Amerika je najavila ponovno uvođenje sankcija protiv Irana te izrazila nakanu da se iranski prihodi od prodaje sirove nafte “odmah smanje na nulu”. To je u ponedjeljak rekao politički direktor State Departmenta Brian Hook.
“Riječ je o pretjeranim izjavama koje se neće nikada realizirati”, odgovorio je iranski predsjednik na konferenciji za novinare održanoj u Bernu zajedno sa švicarskim predsjednikom Alainom Bersetom.
“U slučaju takva scenarija SAD bi nametnuo imperijalističku politiku, pritom flagrantno kršeći međunarodne zakone”, istaknuo je Rohani. “Riječ je o čistoj imaginaciji, nepravednoj i neutemeljenoj. Dakle, tvrdi se da bi svi proizvođači nafte smjeli izvoziti svoju naftu, uz izuzetak Irana”, zaključio je.
Washington je zaprijetio kažnjavanjem stranih tvrtki ako budu surađivale i poslovale s Teheranom. Berset je dodao kako je SAD “uvjeren u to da u svijetu ima dovoljno kapaciteta za proizvodnju dodatne količine nafte.” Saudijska Arabija, prvi svjetski izvoznik nafte u utorak je objavila da je spremna iskoristiti svoje raspoložive kapacitete kako bi se povećalo vađenje sirove nafte i na taj se način tržište dovelo u ravnotežu. “Saudijska Arabija spremna je po potrebi početi koristiti svoje raspoložive kapacitete da bismo se u budućnosti suočili s bilo kakvim oscilacijama na tržištu”, objavljeno je u priopćenju Vijeća ministara i nakon sjednice kojom je predsjedao kralj Salman. Njegova izjava potvrđuje nedavne objave američkog predsjednika Trumpa i Bijele kuće.
No predsjednik Rohani u utorak je zaprijetio prekidom isporuke nafte iz susjednih zemalja ako Washington i dalje bude pritiskao sve zemlje da prestanu kupovati iransku naftu. Njegova izjava, objavljena u utorak na internetskoj stranici iranskoga predsjedništva i djelomično ponovljena na konferenciji za novinare u Švicarskoj, može se tumačiti na razne načine, piše Reuters te dodaje da na pitanje novinara je li riječ o prijetnji, Rohani nije želio pojasniti svoju izjavu. Iranski dužnosnici u prošlosti su prijetili blokadom Hormuškog tjesnaca, geopolitički jednoga od najvažnijih zemljopisnih područja na svijetu, uz Bab el-Mandeb, Suez, Gibraltar i Panamski kanal.
Naime, kroz ovu dodirnu točku Islamske republike Iran, Sultanata Omana i Ujedinjenih Arapskih Emirata u svijet odlazi oko 20 posto svjetske nafte te oko 35 posto sve nafte koja se prevozi morskim putem. Prosječno 14 tankera svakodnevno prođe Hormuz, noseći pritom 17 milijuna barela sirove nafte. Većina, odnosno 85 posto nafte završi u Japanu, Indiji, Južnoj Koreji i Kini.
[/quote_box]
