Ponovno opala industrijska proizvodnja

 Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u travnju pala 1,3 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što je slabiji podatak nego što se očekivalo i već peti pad u posljednjih šest mjeseci.
Prema u utorak objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), industrijska je proizvodnja u travnju pala 0,9 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na travanj prošle godine skliznula 1,3 posto.

To je pad drugi mjesec zaredom i slabiji podatak nego što se očekivalo. Od tri makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, njih dvoje očekivalo je rast proizvodnje u travnju do 2,9 posto na godišnjoj razini, dok je jedan predviđao pad od 1,6 posto.

Od kraja prošle godine industrijska je proizvodnja vrlo nestabilna, pa je u posljednjih šest mjeseci pala u njih pet. U tom je razdoblju proizvodnja porasla samo u veljači, za 3,3 posto.

„Razmjerno nepovoljna kretanja u industriji započela su još u posljednjem tromjesečju 2017. Osim toga, na usporavanje trenda djelomice je upućivao pokazatelj poslovnog optimizma u industriji koji bilježi pad od ožujka. Nadalje, pad potražnje za domaćim proizvodima dolazi i od usporavanja gospodarske aktivnosti na hrvatskim izvoznim tržištima”, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.

U travnju je na godišnjoj razini najviše pala, za 12,2 posto, proizvodnja kapitalnih proizvoda, dok je proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju skliznula 4,4, a energije 0,3 posto.

S druge strane, proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju porasla je za 3,8, a intermedijarnih proizvoda za 1,3 posto u odnosu na isti lanjski mjesec.

U prva četiri mjeseca ove godine industrijska je proizvodnja pala za 0,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

To „jasno ukazuje da je gospodarstvo, unatoč solidnom rastu osobne potrošnje, blago usporilo s rastom”, poručuju analitičari RBA.

U prošloj je godini industrijska proizvodnja porasla za 1,9 posto. „Stopa rasta industrijske proizvodnje u prosjeku će tijekom 2018. biti nešto niža od prošlogodišnje odražavajući usporavanje gospodarske aktivnosti i u Hrvatskoj i u EU“, zaključuju analitičari RBA.

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u prvom tromjesečju ove godine za 2,5 posto na godišnjoj razini, što je brže nego u prethodnom kvartalu i više nego što se očekivalo, a najveći pozitivan doprinos BDP-u pružio je rast potrošnje kućanstava.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 2,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

To je već 15. tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 2 posto na godišnjoj razini, što je bio najsporiji rast još od polovice 2015. godine.

To je i više od očekivanja. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,3 posto na godišnjoj razini.

Njihove procjene rasta kretale su se u širokom rasponu od 1,3 do 2,5 posto. Najveći pozitivni doprinos BDP-u u prvom tromjesečju ostvaren je rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava. Doprinos domaće potražnje bio je pozitivan, dok je doprinos neto inozemne potražnje bio negativan.

Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u prvom tromjesečju ojačao za 0,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na prvo tromjesečje 2017. porastao za 1,5 posto.

You may also like

0 comments