Pomak na ljestvici nije slučajan, ali nema mjesta euforiji

Hrvatski radio
Puno se očekuje od Programa razvoja poslovnog okruženja, kodnog naziva BER II, Službe za podršku strukturnim reformama Europske komisije, Svjetske banke i Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta.

Gostujući u emisiji Hrvatskog radija “U mreži Prvog”, ministar gospodarstva Darko Horvat najavio je još jedan digitalni proces koji će u punoj funkciji biti za otprilike dva tjedna.

– Napravit ćemo iskorak i, ne samo završiti priču u digitalizaciji s osnivanjem trgovačkih društava i obrta, već ćemo osigurati poduzetniku da i pokrene poslovanje. Poduzetniku ćemo dati priliku da u jednom koraku, u dva ili tri dana, za razliku od današnjih 38, u poslovnoj banci dođe do otvorenog poslovnog računa i počne poslovati. Dakle, u ovom trenutku sedam koraka koji danas u prosjeku traju 38 dana, nekako komprimiramo u jedan elektronički proces. On će započeti popunjavanjem jedinstvenog, odnosno jednostavnog elektroničkog formulara, a zadnji korak bit će dobivanje IBAN-a ili otvaranje poslovnog računa u poslovnoj banci, što odmah poduzetniku daje priliku da ili šalje, ili zaprima e-račun, rekao je.

Hrvatska je u najnovijem godišnjem izvješću Svjetske banke o regulativi poslovanja Doing Business zauzela 51. mjesto među ukupno 190 zemalja. Iako je riječ o napretku za sedam mjesta u odnosu na lanjsku godinu, vraćanje je to na rezultat iz 2017., a daleko od rezultata iz 2015. kada je Hrvatska bila četrdeseta.

Horvat kaže kako u ministarstvu ne gaje pretjeranu euforiju zbog skoka od sedam mjesta. Svjesni su, kaže, činjenice da su u proteklih godinu ili dvije izgubili tih sedam mjesta.

– Mi smo se na ljestvici vratili na rezultat iz 2017. Naša želja je da ovaj rast postane kontinuitet, rekao je Horvat, koji objašnjava kako su komparativne prednosti koje je Svjetska banka uočila, procese koje su započeti, zapravo valorizacija rada i sinergijskih efekata svih ministarstava do 1. svibnja ove godine. Ključni pokazatelji koji Hrvatsku moraju u sljedećoj godini ponovno dići na toj ljestvici, se ustvari kroz zakonodavni okvir, a i kroz punu primjenu u praksi događaju u drugoj polovici godine, naglašava.

U drugoj polovici godine valorizirat će se i napori Ministarstva graditeljstva, rekao je Horvat.

– Pred neki dan smo na sjednici Vlade zaključili proces ubrzavanja izdavanja građevinskih dozvola, gdje smo za neke građevinske dozvole 22 administrativna koraka sveli na 12. Dobra je reakcija i Svjetske banke u Zagrebu, ta je činjenica prepoznata. Ali kao i mnogi drugi koraci koje smo napravili tokom ove godine, oni će se valorizirati u Doing Business izvješću 2020., za 2019. godinu, rekao je.

Objašnjavajući koliko je ovaj indeks bitan investitorima, bivši ravnatelj Agencije za investicije i konkurentnost Damir Novinić rekao je kako je indeks Doing Business vrlo specifičan zato što prati određeni slučaj investicije kroz razne faze nastajanja – kupnju zemljišta, njegovu uknjižbu, dobivanja građevinske dozvole, električne energije.

– Dakle on prati stvarni postupak i može pokazati koliko nešto stoji i koliko traje. Međutim vi možete napraviti jednu ozbiljnu strukturnu reformu obrazovanja, taj je indeks neće zabilježiti. Primjerice ne gleda obrazovanje i radnu snagu. Sigurno je jako dobro da smo rasli, sigurno iza toga stoji jako puno rada. Ako ste u nekom segmentu znatno rasli, to znači da ste napravili izmjene zakona koje su pokazale promjene na terenu koje su korisnici primijetili, kaže. A korisnicima, ili “kontributorima” kako ih zove, Svjetska banka više vjeruje, oni su ti koji u procesu stvaranja indeksa daju informaciju o poslovnoj klimi.

– Oni moraju reći da su vidjeli neki pomak, da biste vi išli gore na ljestvici. Dakle, sa sigurnošću možemo reći da se pomak vidi. Međutim, isto tako tu moramo naglasiti, ovaj indeks je sociološki ili kulturološki pristran ili korumpiran. Svjetska banka će više honorirati mišljenje odvjetničkog društva koje se bavi uknjižbama nego statistiku koja kaže da se smanjio broj dana potrebnih za uknjižbu. Govorimo ustvari o tome koliko je bitno neko opće mišljenje. Ima zemalja gdje je poslovna klima ili raspoloženje i poduzetnika i opće populacije malo vedrije, i to utječe na ovaj indeks. Da sumiram, on prikazuje stvarno stanje, ali moramo uzeti u obzir neke specifičnosti, pojasnio je.

Hrvatska je u kategoriji izdavanja građevinskih dozvola zauzela 150. mjesto. Iz vlastite prakse Novinić se ne bi složio da je broj dana za njezino dobivanje problem za ozbiljnog investitora koji dolazi raditi u Hrvatsku.

– Naša iskustva s investitorima bila su takva su građevinske dozvole dobivali u roku dva tjedna. To sigurno neće biti problem za velikog investitora. Hoće li za jedan dan online registrirati tvrtku ili će ju registrirati za sedam dana uz posjet nekoj instituciji, to je velikom investitoru koji dolazi u neku industrijsku zonu vrlo mala razlika. Budimo realni, on planira investiciju koja će trajati 20 godina. Registrirati tvrtku online za nula kuna može biti bitno startupovima, za IT, male firme koje brzo nastaju i nestaju. Ali za greenfield investitore, industrijske investitore koji puno zapošljavaju, rade s visokom tehnologijom, daju dodanu vrijednost zemlji, izvoze iz te zemlje, za njih su ove stvari koje izvješće mjeri svakako bitne, ali postoje razlike u pristupu, zaključuje.

Ekonomski analitičar Hrvoje Stojić kaže da ovogodišnji pomak na ljestvici nije slučajnost.

– U zadnjih nekoliko godina smo vidjeli dosta napora u smislu poboljšanja propisa za poslovanje prije svega, a isto tako vidimo da je Hrvatska počela s rasterećenjem gospodarstva u smislu rasterećenja raznih birokratskih procedura i parafiskalnih nameta. Tu je trend pozitivan. I to je nešto što je osim poreznog rasterećenja vrlo važan faktor za postizanje cjenovne konkurentnosti ekonomije, rekao je.

Pojašnjava kako danas na konkurentnost izvoza utječu cjenovni faktori, kao što je smanjenje porezne i parafiskalne presije, a s druge strane postoje i faktori necjenovne konkurentnosti, koji su više strukturne prirode, odnosno imaju više veze s kvalitetom menadžmenta, infrastrukture i drugim faktorima.

– Ovdje je bitno reći da ima još puno prostora i za napredak. Prije nekoliko tjedana objavljena je ljestvica konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma, gdje smo još uvijek nažalost posljednje rangirana članica Europske unije, rekao je, istaknuvši kao područja koja se mogu poboljšati primjerice dobivanje građevinske dozvole, zatim pomaci u pravosuđu po pitanju insolvencijskih mehanizama, mehanizama otpisa loših kredita itd, piše HRT.

You may also like

0 comments