Nedavno dvije velike investicije poljskih logističkih tvrtki OT Logistics i PKP Cargo otvaraju put za intenziviranje razvoja prometnog koridora Jadran – Baltik. Poljska nastoji iskoristiti svoj geostrateški položaj koji se nalazi između Njemačke i Rusije te omogućiti razvoj srednje Europe koridorom jug – sjever čime su prvi prepoznali mogućnosti jačeg povezivanja prostora između Jadrana i Baltika. Investicije u Luku Rijeka gdje je potencijal rasta prijevoza iznimno velik jer su kapaciteti koji se trenutno koriste na ispod 25% mogućnosti.
Dosadašnja Vlada RH pod upravljanjem Zorana Milanovića se pokazala kao destruktivna vlada jer je devastirala sve ključne projekte koji su bili od značaja za pozicioniranje Hrvatske na ključnim koridorima Europe. Uništenje tvrtke DIOKI i njene podružnice DINA Petrokemija na Krku je bio početak destabilizacije energetskih projekata, nekotroliranje poslovanja INA, namjerno uništavanje Petrokemije Kutina previsokim cijenama plina, zapostavljanje luka Rijeka i Ploče, odugovlačenje s projektom LNG terminala na Krku su u potpunosti smanjile značaj Hrvatske u Europi.
Dok u Hrvatskoj dužnosnici nastoje spriječiti svaku mogućnost razvoja Hrvatske, na drugoj strani, baltičkoj, u Poljskoj je od ulaska u Europsku Uniju krenuo pravi preporod, iako sama Poljska ima dosta problema s prirodnim resursima, uspjeli su kroz uspješno postavljene nacionalne interese izgraditi respektabilnu državu koja ima najveći gospodarski rast u Europi te se Poljska promiče u novog lidera srednje Europe. Tako i nedavne investicije u Luku Rijeka te okrupnjavanjem logističkih tvrtki predstavljaju početak razvoja dijela Europe od Jadrana do Baltika.
Poljska tvrtka OT Logistics u javnoj ponudi je kupila 2,81 milijun dionica tvrtke Luka Rijeka – najveće luke u Hrvatskoj. Transakcija vrijedna 61,23 milijuna zlota (13,88 milijuna €) predstavlja udio oko 20 % u vlasničkoj strukturi Luke Rijeka. Prema informacijama iz OT Logistics kaže se da Luka Rijeka radi s manje od 25% kapacijteta te da je primarni cilj ulaganja oslobađanje potencijala koji ima Luka Rijeka. Trenutno kroz luku prođe oko 8 milijuna tona robe, te Luka Rijeka ima 49% poslovnih udjela u kontejnerskom terminalu u Rijeci.
Slijedeći korak prema priopćenju iz OT Logisticsa je dodatno stjecanje dionica Luke Rijeka te izgradnja međunarodne grupe za transport i logistiku koji pokriva OT Logistics na glavnim prometnim koridorima (npr. koridor Baltik – Jadran). Luka Rijeka može biti faktor koji povezuje Jadran sa morskim lukama na Baltičkom moru od kojih su najvažnije luka Świnoujście i luka Gdynia. Za OT Logistics stjecanje novih dionica Luke Rijeka može značiti povećanje udjela tržišta u južnom dijelu središnje i istočne Europe pri čemu se otvara mogućnost proširenja poslovanje Grupe na susjedne zemlje po koridoru Baltik – Jadran.
OT Logistics ne isključuje daljnje povećanje udjela te dugoročnog angažmana u Luci Rijeka. Inače OT Logistics predstavlja grupaciju koja pruža usluge prijevoza, špedicije i logističkih usluga u Poljskoj te Srednjoj i Zapadnoj Europi. Drži dominantan utjecaj, preko 80% tržišta riječnog prometa u Poljskoj, te u srednjeistočnoj Njemačkoj iznad 40% tržišta.
Ovo je još jedna akvizicija koja stvara prometni koridor Jadran – Baltik. Tijekom svibnja tvrtka PKP Cargo je potpisala Sporazum o strateškoj suradnji s hrvatskim nacionalnim transportnim prejevoznikom HŽ Cargo te je poljska tvrtka dobila pristup lukama Rijeka i Ploče. U lipnju tvtka PKP Cargo dovršila je kupnju češkog AWT-a, koji osim u Češkoj djeluje intenzivno i na tržištima Slovačke, Mađarske, Rumunjske, Bugarske te Hrvatske. „Želimo stvoriti prometni koridor između Baltika i Jadrana. Infrastruktura na koridoru postoji, a mi želimo biti prvi koji će imati korist od jedinstvenog položaja Poljske. Do sada prilikom prijevoza prema jugu, bili smo na milost i nemilost posrednika koji su diktirali cijene. Uz AWT ovaj će problem nestati, a mi ćemo imati koristi od sinergije ove dvije tvrtke.“ – rekao je u lipnju u Pragu, Adam Purwin. Predsjednik PKP Cargo.
Ovakvom poslovnom politikom Poljska nameće rješenja u Srednjoj Europi od kojih će koristi imati i Hrvatska bez obzira na sve opstrukcije koje oponenti srednjeeuropskog zaokreta vanjske politike Hrvatske pokušavaju izvesti. Sada je potpuno jasno da projekt Jadran – Baltik kreće i da ga više ništa ne može zaustaviti, očekujemo uskoro da će se pokrenuti i energetski te telekomunikacijski koridori Jadran – Baltik, piše portal Novi pogledi.
Jedna od zapostavljenih luka u hrvatskoj prometnoj strategiji je i Luka Zadar, Luka koja se nalazi na jednom od najpogodnijih logističkih koridora od Jadrana do Baltika. Luka koja najbolje povezuje bliski istok, odnosno Tursku i Hrvatsku. Otvaranje Irana crnomorska luka Trabzon dobija na velikoj važnosti jer jer predstavlja najbrži pravac dostave roba iz Irana, države koja seukidanjem sankcija može pretvoriti do jednog važnijeg partnera hrvatskim lukama za transport roba prema srednjoj Europi. Luka Zadar prema riječima jednog od vodećih logističkih eksperata Hrvatske iz realnog sektora, Ivice Vidakovića direktora tvrtke Viator – Vektor predstavlja zemljopisno najpogodniju lokaciju koja kombinacijom riječkog i cestovnog prijevoza može dostaviti proizvode s Bliskog istoka do poljskog grada Gdanjska te drugih gradova srednje Europe.
Prihvatni terminali luke Zadar mogu prihvatiti razne tipove tereta od tekućih, rasutih i generalnih tereta, zatim opskrbne, pretovarne i skladišne terminale. Luka Zadar može prihvatiti brodove do 80.000 DWT na svojih 5 terminala gdje je dubina obale do 12 metara. te uz veliku mogućnost proširenja luke Gaženica čime bi Hrvatska dobila još jednu veliku luku uz Rijeku i Ploče.
Prioritet novoj vladi bi svakako trebala biti i ova transportno-logistička strategija razvoja kojoj uz vanjskopolitičku orijentaciju Hrvatake na uspravnicu Jadran – Baltik, odnosno kroz čvršće gospodarsko povezivanje s članicama Višegradskog saveza od Mađarske do Poljske dodatan impuls može dati i otvaranje Irana skidanjem sankcija.
Naime, Iran predstavlja tržište od oko 80 milijuna stanovnika te se kvalitetnom strategijom Hrvataka može postaviti kao važan trgovinsko-tranzitni partner Iranu. Sredinom 2015 godine Iransko Ministarstvo prometa predložilo je Turskoj da se povećaju kapaciteti pretovara iranskih tereta preko turske luke Trabzon na Crnom moru. Ti tereti se brodovima mogu prevoziti do hrvatskih luka, prema riječima Ivice Vidakovića, najoptimalnija luka je Zadar gdje se dalje cestovnim prevozom robe i proizvodi mogu prevoziti dalje do srednje Europe i tako sve do Gdanjska.
Jedan od najčešćih trenutnih koridora koji se koriste iz Turske su cestovni pravac Istanbul – Sofija – Bukurešt – Budimpešta – Beč – Bratislava – Brno – Varšava – Gdanjsk. Novi morsko-cestovni pravac bi značajno smanjio troškove transporta te omogućio razvoj i treće luke, luke Zadar te bi postavio Hrvatsku na kartu najvažnijih europskih koridora od Jadrana do Baltika.
