Politika se ne može svesti na beskrajno trošenje rezervi

Jutarnji list
U Vladi još ne razmatraju kreditni aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom u slučaju da se kriza produlji u ljetnu sezonu, ali svakako će pregovarati sa svim tijelima Europske unije o korištenju kreditnih linija, piše u ponedjeljak Jutarnji list.

Dnevnik navodi kako im je neslužbeno potvrđeno da se osim trenutno dostupnih kreditnih linija radi i o onima koje će biti dodatno uspostavljene ako se kriza u Europi produbi i produži. Korištenjem tih kreditnih programa Vlada bi rasteretila Hrvatsku narodnu banku, HBOR, druge financijske institucije i državni proračun u borbi s posljedicama krize.

Naime, Hrvatska 2009. nije bila pozvala MMF jer je prevladao stav da smo dovoljno financijski stabilni, što je bila istina, ali zbog toga što nismo koristili kreditne linije MMF-a Vlada je “morala” povećati poreze, a recesija je potrajala šest godina.

Upravo zbog straha od opetovane pogrešne politike fiskalne politike u slučaju jače produžene krize uzrokovane koronavirusom, koja bi iscrpila domaće financijske potencijale, Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike i urednik Ekonomskog Laba, pozvao je Vladu da već sada osmisliti cjelovit program makroekonomske prilagodbe u suradnji s institucijama koje mogu osigurati devizne kreditne linije institucijama EU, Svjetskom bankom i MMF-om.

“HNB zahvaljujući razboritoj politici ima dovoljno deviza za sprječavanje naglih slomova deviznog tržišta kroz najmanje deset koronakriza rezerve iznose oko 19 milijarda eura što je ogroman kapacitet pa možemo mirno spavati. Međutim, politika se ne može zasnovati na beskrajnom trošenju rezervi ako potraje kriza. Potrebno je osigurati makroekonomsku ravnotežu u uvjetima širenja deficita proračuna, tako da ne dođe do pretjeranog pada vrijednosti valute koji bi nanio štetu dužnicima”, ustvrdio je Šonje.

Dodao je da to posebno vrijedi za slučaj ako počnu rasti kamate na državne obveznice, jer to onda znači i veće kamate za građane i poduzeća, donosi Jutarnji list.

Ministar financija, Zdravko Marić, gostovao je u Točki na tjedan i komentirao što Vlada radi.

Najvažnije je u ovom trenutku osigurati adekvatan lanac opskrbe, rekao je Marić.

Komentirao je odluku Vlade, donesenu na telefonskoj sjednici, da se ograniče cijene nekih proizvodau trgovinama.

“Što s tiče same odluke, njena je intencija jasna. Ja mogu otvoreno reći da svi ovi s kojima sam razgovarao proteklih dana nisu razmišljali da bi u ovim okolnostima posezali za rastom cijena. Međutim, i građani i mediji su sugerirali da se to događa i mi smo morali reagirati”, rekao je Marić.

“Nema opravdanja za povećanje cijena maskica i dezinfekcijskog sredstva. Njima sigurno cijena sirovine nije otišla 30 puta više”, rekao je Marić, dodavši da je ipak cijena nekih sirovina u proteklim tjednima porasla.

Upitan kad trgovci moraju vratiti cijene na one od 30. siječnja, kako stoji u odluci Vlade, Marić je rekao da će to provjeriti Državni inspektorat. “Kako odluka stupa na snagu, bit će i upita s njihove strane da se vidi što se događa. Nije to jednostavno u samoj provdebi odluke, međutim, to je odluka s kojom smo bili suočeni”, rekao je Marić.

Što se tiče sankcija za one koji ne budu poštivali odredbe Vlade, Marić je rekao da će to regulirati Državni inspektorat. “Ja bih rekao, i općenito osuda takvog ponašanja je sama po sebi dovoljna, ali u ovim okolnostima pustimo sve službe da rade svoj posao”, rekao je ministar financija.

Pohvalio je i sve djelatnike u trgovinama.

“Ljudima trebamo skinuti kapu do poda, rade noćima ne bi li popunili police. Tim ljudima treba odati veliko priznanje, treba ih motivirati. I vozači, skladištari, blagajnice, svi su u potpunosti fokusirani na ovo”, rekao je Marić.

U ovoj situaciji svi trebamo pokazati maksimalno zajedništvo i solidarnost, istaknuo je ministar financija.

Što se tiče troškova, odnosno mogućih financijskih posljedica zbog samoizolacije ili karantene, Marić je rekao da će država dati svoj obol, ali da se ne može zanemariti i cijela slika.

“Što se tiče mirovina, stvari su pod kontrolom, ali situacija se iz dana u dan, iz sata u sat može dodatno pogoršavati i o tome treba voditi računa”, rekao je.

“Ono što ćemo idućih dana predložiti bit će paket mjera koji bi trebao u kratkom roku u smislu brzine provedbe imati učinak, a to su gospodarske mjere, one su usmjerene na osiguravanje likvidnosti koja bi trebala pomoći i poslodavcima, poduzetnicima, ali i građanima. To će biti u najkraćem mogućem roku, govorim o terminima dana. Izglasavanje, stupanje na snagu odmah što se tiče tih javnih davanja”, rekao je Marić pa nastavio:

“Ideja je da se u suradnji s HBOR-om i komercijalnim bankama, one su jasno otvoreno i nedvosmisleno pristupile i izrazile želju da sudjeluju, ideja je da se omogući s jedne strane odgoda na plaćanje određenih kreditnih obveza, da se omogući reprogram, ali i da se otvore dodatne linije likvidnosti za obrtna sredstva”, rekao je Marić, dodavši da se i građanima otvara mogućnost reprograma kreditnih obveza.

“Razgovaramo s bankama i stavljamo tu temu na stol”, rekao je Marić.

Upitan postoji li procjena koliko je dosad ova kriza s koronavirusom uzrokovala štete u gospodarstvu, Marić je rekao da se radi puno projekcija.

“Znam da je to jedno od pitanja koje mi je dužnost adresirati i s jedne strane da građani i naši gledatelji ne bi stekli dojam da smo van kontrole, međutim, sada u ovom trenutku spekulirati, kad još uvijek ne znamo dubinu i duljinu trajanja ove krize, gledati iskustva i nekih drugih zemalja, poglavito Kine, možemo eventualno donositi nekakve poluzaključke, ali decidirane odgovore na takva pitanja je teško dati. Naša je zadaća raditi kao da idemo prema najgorem scenariju, ali nastavljamo pratiti situaciju”, rekao je Marić.

Upitan hoće li biti ranijeg povrata poreza, ministar financija rekao je da je dao naputak Poreznoj upravi i da ona radi na tome da se ubrza obračun poreza, a onda i povrat.

“Stvari će se na proračunu osjetiti, ja sam toga svjestan. Mirovine nisu pod znakom pitanja, što se tiče plaća, također”, rekao je Marić za N1.

You may also like

0 comments