Pogrešno bi bilo kriviti izbjeglice za napade u Bruxellesu

Nema razloga da svoj bijes usmjerite na izbjeglice nakon terorističkih napada u Bruxellesu, objavila je Europska komisija (EK) u srijedu u odgovoru na nekoliko političara desnice koji zagovaraju oštriju migracijsku politiku.

Među njima je poljska premijerka Beata Szydlo koja je nakon bruxelleskih napada rekla da Varašva više nije spremna prihvatiti ranije dogovorenu kvotu od 7500 tražtielja azila kao dio tereta izbjeglica koji se raspoređuju među članicama Eurospke unije. Njezina prethodnica na dužnosti, Ewa Kopacz pristala je u pregovorima s EU da Poljska primi prvu skupinu od 400 tražitelja azila ove godine.

Međutim, povjerenik za migracije i unutarnje poslove Dimitris Avramopoulos rekao je novinarima u Bruxellesu kako ne treba miješati dvije krize s kojima je europski blok suočen, a to su sigurnost i migrantski priljev. “Ti ljudi koji dolaze na naše obale bježe od istog tog terora koji je pogodio Europu ravno u srce. Neprijateljski se postaviti prema onima koji traže zaštitu značilo bi sijati mržnje i podjele, a upravo to teroristi žele”, rekao je Avramopoulos.

Tako misli i povjerenica EK Kristalina Georgieva zadužena za proračun i ljudske resurse. “Nastavit ćemo biti otvoreni i tolerantni, razumjeti da vjerski ekstremisti ne govore u ime cijele vjerske zajednice i razumjeti također da mnogi koji traže utočište u Europi bježe od tih istih ekstremista koji ranjavaju nas ovdje u Bruxellesu”, rekla je.

Avramopoulos je, međutim, upozorio da vlade zemalja članica EU moraju jačati razmjenu obavještajnih podataka, suzbijati krijumčarenje oružja i ukradenih dokumenata, jačati kontrolu na vanjskim granicama Unije. “Ako sada nije trenutak za to, onda zbilja ne znam kada je. Krajnje je vrijeme da se ozbiljno pozabavimo sigurnošću”, rekao je.

U utorak, na dan napada, Mike Hookem, zastupnik u Europskom parlamentu iz britanske protueuropske stranke UKIP izjavio je da su teroristička ubojstva u Bruxellesu “rezultat schengenske zone slobodnog kretanja ljudi”. Citirao je podatak EUROPOL-a (policije EU) koja je procijenila da je “5000 džihadista” iz Sirije ušlo na prostor EU, a među njima 94 u bruxellesku četvrt Molenbeek, koja je već povezana s napadima u Parizu 13. studenoga.

Humanitarne agencije, koje pokušavaju pomoći izbjeglicama i migrantima koji dolaze u Grčku, u sve većem broju bojkotiraju rad u prihvatnim centrima i tvrde da sporazum EU-Turska bezobzirno krši ljudska prava. Organizacije za ljudska prava su ljutite zbog odredbi sporazuma između EU-a i Turske u skladu s kojima su stotine novodošlih migranata zatvorene od nedjelje zbog postupka registracije i obrade zahtjeva za azilom. Oni koji ne ispunjavaju uvjete za ostanak bit će vraćeni natrag u Tursku.

Humanitarne agencije kažu da bi ih suradnja s Grcima u tim centrima pretvorila u suučesnike u “nepravednoj i neljudskoj” praksi. UNHCR i Liječnici bez granica (MSF) priopćili su da će uskratiti svoju pomoć u utorak. Još dvije agencije pridružile su im se u srijedu. “Međunarodni spasilački odbor (IRC) upozorio je (grčku) obalnu stražu u ponedjeljak da mi nećemo prevoziti najranjiviju skupinu ljudi na svijetu na mjesto gdje im je uskraćena sloboda kretanja”, izjavila je Lucy Carrigan, regionalna glasnogovornica IRC-a.

IRC će nastaviti pružati potporu onima u drugom kampu, kazala je. Nevladina udruga Norveško vijeće za izbjeglice priopćila je u srijedu da obustavlja većinu svojih aktivnosti unutar prihvatnog centra na grčkom otoku Chiosu.

Grčke vlasti kažu da im je potrebna pomoć. “Nama trebaju te međunarodne organizacije, posebice UNHCR koji nam pruža veliku pomoć. Mi želimo da ostanu, ali uz određena pravila”, rekao je ministar za zaštitu građana Nikos Toskas u izjavi za grčki radio. Više od 147.000 ljudi, od kojih su mnogi pobjegli pred sukobima na Bliskom istoku i Aziji, doputovalo je morskim putem u Grčku ove godine. Gotovo milijun ljudi stigao je u Europu preko Grčke 2015.

Turske vlasti deportirale su 30 afganistanskih tražitelja azila u Afganistan, nakon što je EU postigao dogovor s Turskom o zaustavljanju migranata, priopćio je u srijedu Amnesty International upozoravajući da dogovor ugrožava izbjeglice. Skupine za zaštitu ljudskih prava ističu da se tražitelji azila, među kojima su žene i djeca, boje napada talibana u Afganistanu no svejedno su deportirani a da nisu ni ispitani o svojim slučajevima. “Još se nije osušila tinta na potpisanom dogovoru a nekoliko desetaka Afganistanaca vraćeno je u zemlju gdje im životi mogu biti u opasnosti”, kazao je John Dalhuisen, europski suradnik Amnesty Internationala.

Organizacija sa sjedištem u Londonu navela je da je “primila vjerodostojne informacije” o Afganistancima te da vjeruje kako je Turska prekršila europsko i međunarodno pravo deportacijom ljudi u subotu ujutro. Dogovor je postignut u petak. Amnesty kaže da je razgovarao s nekim od tražitelja azila, a jedan od njih je rekao: “Ako se vratimo, ubit će nas talibani”. Prema izvješću, turske vlasti potvrdile su da su vratile 27 Afganistanaca, no da su to oni učinili “dobrovoljno”.

Amnesty je prošle godine rekao da se ljude prisilno vraća u Siriju i Irak. “Povratak u Tursku ne može se provesti na temelju toga da je Turska sigurna zemlja za izbjeglice”, rekao je Dalhusen referirajući se na dogovor s EU kojim se ljude planira deportirati iz Europe. Dogovor EU-Turska izazvao je kritike UN-a i organizacije Liječnici bez granica.

You may also like

0 comments