Poduzetnicima je zanimljivo partnerstvo HUP-a i Vlade

Kao poduzetniku u sferi moga poslovanja proračun mi je više naznaka smjera kojim Vlada želi krenuti, nego konkretan pokazatelj ostvarenja smjera i reformi u današnjem trenutku. Kao prvo proračun je proračun zaokreta utoliko da se ograničava rast duga i smanjuje se deficit.

Proračun 2016. godine se priprema duboko u 2016, na osnovi zakonodavnog okvira i prava koji su zacrtani. Proračun kojim bi mogao procjenjivati da li se najavljene reforme ostvaruju može biti tek onaj koji ću iščitavati i pratiti od listopada ove godine, i koji bi se trebao bazirati na promjenama koje sljedeći mjeseci bi morali donijeti, a sve sukladno najavama iz Vlade.

Proračun teško da ikada može biti reformski, mjere koje mu prethode, prvenstveno izmjena zakonskog okvira, priprema jasnih i provedivih mjera, olakšavanje poslovanja i otvaranje rasterećenja gospodarstva dubokim i strukturnim reformama moraju biti brze i provedive. Posljedica toga može biti ono što će kolokvijalno šira javnost nazivati ili smatrati reformskim proračunom.

Takav proračun se realno može pripremiti tek nakon stvarnog otpočinjanja provedbi reformi i zakonodavnog reformskog okvira. Proračun koji bi bio reformski na bazi dubokih rezova zasigurno bi bio dodatan uteg i gospodarstvu i domaćoj potrošnji, no duboki rezovi reforma moraju hitno zahvatiti zakonski i podzakonski okvir i olakšati uvjete poslovanja i na taj način reformirati buduće proračune, i pripremiti promjene strukture rashoda proračuna, kontrole deficita organskim mjerama, ali i samim rastom, koje moraju prethoditi pripremi proračuna, nazovimo to kroz “reformsku pripremu budućeg proračunskog razdoblja”.

Za boljitak treba mijenjati sliku, a ne samo okvir slike, a proračun je kao i okvir samo nadogradnja djela, i mora biti decentan naglasak kvalitete i vrijednosti djela, i u tom segmentu Vlada uključenjem gospodarstva mora ove godine intenzivno slikati djelo za sljedeću godinu. Određeni tereti proračuna zasnovani su na zakonima i podzakonskim aktima, te je jasno da su te pozicije u situaciji donošenja ovogodišnjeg proračuna čvrsto preddefinirane. Proračun je zasnovan na principu da se svagdje malo rezalo i iz blagog financijskog pristupa dobar je jer ograničava rast duga i smanjuje deficit.

Najave reformskih mjera su ono što meni kao poduzetniku je mnogo važnije jer taj okvir, današnje previsoke i loše normiranosti, guši naše poslovanje i rast uzimajući financijske i ljudske resurse koji bi bolje bili usmjereni u daljnjem razvoju našeg poslovanja i ulaganja. Osobno dajem Vladi šest mjeseci kako bi realno mogao ocjenjivati konkretne mjere.

Naznake i dane izjave predsjednika Vlade i ministara su na tragu promjena. U društvenom angažmanu, pa i kroz HUP, sa kolegama iz sektora aktivno predlažemo konkretne mjere i rješenja koja bi pomogla rastu gospodarstva, olakšanjem poslovanja. Prihodovna strana proračuna kao važnu stavku predviđa kapitalizaciju državne imovine, ali konkretne mjere u tome smjeru tek trebaju biti pripremljene.

Kao netko tko se bavi ulaganjima segment sinergije i partnerstva sa državom na kapitalizaciji državnih nekretnina mi je vrlo interesantan, doduše ciklusi ulaganja, a posebno u svjetlu naše normiranosti u tom segmentu prihoda teško da mogu ostvariti veći prihodovni učinak ove godine. Ali, uz hitnu sinergiju sa domaćim developerima i partnerstvom države sa nama zasigurno možemo zajedno dovesti da se takvi efekti u proračunskim prihodima sljedeće godine znatnije realiziraju, a uključenjem domaćih developera u sinergijsko partnerstvo sa državom i rast našeg domaćeg gospodarstva i branše koja je u krizi najviše pogođena.

You may also like