Počinju pregovori o priznanju Kosova, što donose

U Washingtonu
] Beograd i Priština bi mogli nešto potpisati pod pritiskom SAD-a. Ali taj papir bi bio fatamorgana i samo služio Trumpu u predizbornoj kampanji, piše za DW Thomas Brey, dugogodišnji dopisnik agencije dpa iz Beograda.
[/vc_row

Sjedinjene Države vrše snažan pritisak. Lideri Srbije i Kosova će to iskusiti i na sastanku u Washingtonu u petak. Susret je najavljen kao moguća prekretnica u gašenju kroničnog kriznog žarišta.

Američka računica je jasna – nakon što je predsjednik Donald Trump doživljavao jedan vanjskopolitički poraz za drugim, pred predsjedničke izbore u studenome želi zablistati na polju vanjske politike i prikaže povijesni rezultat.

No nejasno je o čemu će se uopće razgovarati u Washingtonu. Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić bi želio govoriti samo o gospodarskoj suradnji s nevoljenim kosovskim susjedima. Recimo o sporu oko rudnika Trepča ili o važnom akumulacijskom jezeru Gazivode.

Kosovski premijer Avdullah Hoti pak očekuje obostrano priznanje. Ali nitko ne vjeruje da će Srbija učiniti taj korak, pa ni Hotijev koalicijski partner Ramush Haradinaj. Vučić je već zaprijetio da bi, u slučaju da se na njega vrši pritisak da prizna Kosovo, napustio sastanak s američkim predsjednikom. „SAD zna koristiti diplomaciju, čak i uz pomoć sankcija, i ne dozvoljava vječito odugovlačenje dijaloga“, ocjenjuju analitičari iz Prištine uoči susreta lidera Kosova i Srbije u Washingtonu.

U Beogradu se od nekih političara i analitičara čuje da bi Amerikanci mogli predložiti široku autonomiju za srpsku manjinu na Kosovu, po uzoru na skoro pa samostalnost kakvu imaju Srbi u Bosni i Hercegovini. Zauzvrat bi Beograd morao priznati neovisnost Kosova.

Saša Janković, bivši predsjednički kandidat u Srbiji, ovih dana je predložio kompromis nižeg intenziteta: da Beograd više ne blokira članstvo Prištine u međunarodnim organizacijama poput UNESCO-a ili Interpola, ali da ne mora priznati neovisnost. Zauzvrat bi srpske crkve i manastiri na Kosovu dobili eksteritorijalnost i ne bi bili podvrgnuti kosovskom pravnom sustavu.

Amerikanci također žele pokazati Europskoj uniji kako treba rješavati krize na Balkanu. Sve se vrti oko nekadašnjeg veleposlanika u Njemačkoj Richarda Grenella, osobnog Trumpovog izaslanika za problem Kosova. On je, odmah po imenovanju, isposlovao konkretne pomake.

U siječnju su Beograd i Priština na Grenellovo inzistiranje potpisali pismo namjera o obnavljanju zračne linije između dva grada koja od rata nije obnovljena. Kao neutralna aviokompanija tu liniju bi trebao održavati njemački Eurowings.

Mjesec dana kasnije su predstavnici dviju zemalja pod Grenellom dogovorili gradnju autoceste, kao i obnovu željezničkih linija. Ipak, iako su tada „povijesni dogovori” hvaljeni na sva zvona, već pola godine na realizaciji nije učinjeno ništa. Javnost nije čula ni za jedan detalj kako će i kada potpisano biti provedeno.

To iskustvo govori da bi i sutrašnji pregovori u Washingtonu mogli iznjedriti nekakav sporazum koji bi se ispostavio kao fatamorgana. Jer, ni u Srbiji niti na Kosovu ne nazire se većinska podrška bilo kakvom kompromisu u ovom trenutku. Na posljetku, vlasti u Beogradu i Prištini su desetljećima čuvale svoju moć upravo raspaljivanjem starog sukoba. Teško da će konačnim rješenjem pitanja ispustiti iz ruku takvo oruđe, piše DW.

Srbijanski šef diplomacije Ivica Dačić izjavio je u četvrtak da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić “brutalno” odbio točku o priznanju neovisnosti Kosova koja je dio prijedloga od 16 točaka na sastanku u Bijeloj kući s predstavnicima Kosova.

Dačić je za TV Pink rekao kako je, prema najnovijim informacijama koje je dobio iz Washingtona, Vučić “vrlo brutalno odbio točku 10”, kojom se, kako je medijima ranije rekao ministar financija Siniša Mali, traži međusobno priznanje Beograda i Prištine.

– Točno je da je papir sa svim ovim prijedlozima, između ostalih i točka 10 na pregovaračkom stolu, a dobio sam informaciju iz Washingtona da je Vučić na “vrlo brutalan način” odbio tu točku, rekao je Dačić u specijalnoj emisiji TV Pink u povodu dijaloga Beograda i Prištine koji je danas počeo u Bijeloj kući pod pokroviteljstvom američke administracije.

Jasno je rekao da je za Srbiju to neprihvatljivo i da će se Vučić ponašati u skladu sa Ustavom. Nema tu pitanja da li će Vučič to prihvatiti ili ne, istaknuo je Dačić, navodeći da je “citirao kako mu je rečeno iz Washingtona”.

– Nije to naše izaslanstvo izmislilo, pročitali su što piše u tom papiru na stolu, naveo je Dačić, komentirajući vijest da je specijalni izaslanik Richard Grenell opovrgnuo tvrdnje u medijima kako je je Srbiji uručen papir o priznanju neovisnosti Kosova.

Dačić je rekao kako papir s tim tekstom nikada prije toga nije predočen srbijanskom izaslanstvu.

– Bilo je riječi o drugim stvarima, o ekonomiji, a ovo je pokušaj da se prošire teme, ocijenio je Dačić, istaknuvši da se očekuje i razgovor u Bruxellesu 7. rujna, te da se za rješenje interesiraju i Njemačka i Francuska, institucije EU.

– Imate i članice Vijeća sigurnosti koje čekaju to rješenje. Mnogo je aktera i nesumnjivo da je ovo jedan od pokušaja da se ima neki ekskluzivitet i, uz posredovanje jedne velike sile, poput SAD, dođe do nekog rješenja, ocijenio je Dačić.

On je naglasio kako “bez dogovora sa Srbijom nema rješenja za pitanje Kosova”, te da “dogovor sa Srbijom znači pravedno rješenje”.

Član srbijanske delegacije u Washingtonu ministar financija Siniša Mali rekao je ranije beogradskim medijima da je izaslanstvo Srbije na početku sastanka Beograda i Prištine dobilo “nikada gori papir” od kako su počeli pregovori, te da među 16 točaka 10. točka podrazumijeva međusobno priznanje.

– Veoma je teško. Gospodarske teme očito ne prevladavaju, kao što smo i očekivali. Prijedlog koji nam je predstavljen govori uglavnom o uzajamnom priznavanju i svih 16 točaka više su političke nego ekonomske. Velik je pritisak na naše izaslanstvo. To je vjerojatno najgori dokument, najgori prijedlog koji smo dobili u povijesti naših razgovora s kosovskim Albancima, dodao je.

You may also like

0 comments