[vc_row][vc_column width=”1/3″]Dalibor Pudić za Slobodnu Dalmaciju [/vc_column][vc_column width=”2/3″]S Daliborom Pudićem, predsjednikom Hrvatske stručne udruge za plin, razgovarali smo o značenju LNG terminala na Krku, o plinu kao tranzicijskom gorivu te o budućnosti plinskog biznisa.[/vc_column][/vc_row]
Koliko dugo plin može biti tranzicijsko gorivo?
– Prirodni će plin još dugo imati važnu ulogu u energetskome miksu. Upravo na to upućuju znatna ulaganja u nove transportne plinovode velikih kapaciteta. Naime, početkom 2020. godine pušten je u rad novi plinovod Turski tok, a očekuje se skori završetak izgradnje plinovoda Sjeverni tok 2.
Danas je ugljen najviše zastupljen kada govorimo o proizvodnji električne energije, a električna energija čini manje od 20 posto energetskih potreba, što upućuje na činjenicu da, bez obzira na desetljeće intenzivnog rasta udjela obnovljivih izvora energije, fosilna goriva i dalje čine više od 80 posto svih energetskih potreba.
Plin je najčišći od svih fosilnih goriva i stoga bi njegova budućnost u sljedećih 30 godina trebala biti svjetlija nego danas ako želimo svijet s manjim emisijama. Na daljnju budućnost plina i njegovu pozicioniranost u energetskom miksu utjecat će inovacije i transfer tehnologija, a danas je već poznato da je prijenos energije kroz plinsku infrastrukturu i 10-ak puta jeftiniji nego dalekovodima. Skladištenje energije je i nekoliko stotina puta jeftinije. Budućnost plina bit će određena budućim inovacijama kako u plinu, tako i u konkurentnim gorivima.
Hoće li izgradnja LNG terminala na Krku, kao novog dobavnog pravca, utjecati na cijene zemnog plina?
– Novi dobavni pravac uvijek pozitivno utječe na krajnju cijenu plina, a što se moglo i vidjeti u slučaju alternativnog pravca prema Mađarskoj, koji je omogućio niže transportne troškove prema Hrvatskoj. LNG terminal omogućuje dobavu plina s više izvora, a to znači veću konkurenciju i nižu cijenu.
Isto tako cijena ukapljenog prirodnog plina je prošle godine bila niža, što je rezultiralo udvostručenjem prodaje takvog plina u Europi. Svakako je bitno napomenuti da prodaja ukapljenog prirodnog plina značajno brže raste od ukupne prodaje prirodnog plina. Dok je prodaja prirodnog plina rasla dva posto u 2018. godini, ukapljeni prirodni plin je rastao po stopi od 13 posto. To sve ukazuje da ukapljeni prirodni plin znatno vrši pritisak na ukupnu cijenu plina.
Isto tako ne smijemo zaboraviti da LNG terminal omogućuje Hrvatskoj da bude na početku transportne mreže, dok smo do sada bili na kraju lanca transportnog sustava.
Hoće li doći do promjena oko propisanih vrijednosti kvalitete plina?
– Prirodni plin koji troše krajnji kupci u Republici Hrvatskoj u transportni sustav dolazi iz različitih izvora (domaća proizvodnja na kopnu i moru RH, uvoz preko interkonekcija sa susjednim zemljama, Mađarskom i Slovenijom, podzemno skladište plina) te će od početka 2021. godine i iz LNG terminala. Iako plin iz različitih izvora može biti i različitog kemijskog sastava, poštuje se pravilo da prirodni plin koji se preuzima u transportni sustav RH mora zadovoljavati parametre standardne kvalitete prirodnog plina koji su propisani Općim uvjetima opskrbe plinom.
Na taj način se osigurava da i plin na izlazu iz transportnog sustava uvijek zadovoljava propisane parametre. Sukladno odredbama Mrežnih pravila transportnog sustava, operator transportnog sustava prati kvalitetu plina u transportnom sustavu radi sprečavanja pojave plina koji nije standardne kvalitete, radi utvrđivanja ogrjevne vrijednosti plina za izračun energije plina te radi informiranja o kvaliteti plina u transportnom sustavu.
Na koji način se prati kvaliteta plina?
– Od 1. listopada 2019. na transportnom sustavu Plinacra u primjenu je uveden novi sustav za praćenje kvalitete plina koji se oslanja na primjenu procesnih kromatografskih analizatora plina, koji su raspoređeni i ugrađeni na 28 lokacija transportnog sustava.
To su automatski uređaji koji kontinuirano u ciklusima od najmanje dvije analize u jednom satu utvrđuju sastav i kvalitetu plina na 48 mjesta automatskog uzorkovanja plina. Ručno uzorkovanje i laboratorijske analize plina obavljaju se samo za manji broj ulaza u transportni sustav, koji su vrlo malog kapaciteta.
Kako će se izgradnja LNG terminala odraziti na krajnje potrošače?
– Terminal svojom funkcijom kao novim dodatnim pravcem trebao bi stvoriti konkurentne uvjete u ponudi plina na tržištu, što će stvoriti uvjete za još veću tržišnu utakmicu kod opskrbljivača plina, čime bi profitirali krajnji potrošači. LNG terminal će poboljšati sigurnost i diverzifikaciju opskrbe plinom. Treba imati na umu da je LNG terminal jedan vid skladišnih kapaciteta, a veća skladišta daju i veću sigurnost opskrbe.
Hoće li se industrijska proizvodnja više osloniti na plin?
– Niža cijena plina za industriju stvorila bi domaćoj industriji bolje uvjete u finalnoj cijeni proizvoda jer energija čini njezin znatan dio. To bi stvorilo uvjete i za nove projekte, samim time što je pouzdanost i sigurnost dobave energenta jedna od bitnih pretpostavki u odabiru prilikom investicija.
Prirodni plin je lako prenosiva i ekološki prihvatljiva energija. Industrijska proizvodnja morat će se više osloniti na plin ako želimo smanjenje emisija stakleničkih plinova, sve dok njegovu ulogu ne preuzme vodik ili neka druga vrsta obnovljive energije. S obzirom da u Europi radi još 280 termoelektrana na ugljen, koje pritom emitiraju dvostruko više stakleničkih plinova i koje stvaraju gotovo 20 posto europskih emisija, jasno je da se industrijska proizvodnja mora oslanjati na čišći energent.
Hoće li to biti projekt važan za širu regiju?
– Radovi na realizaciji toga važnog projekta mogu se pratiti preko internetskih stranica tvrtke LNG Hrvatska. Pristanište za brodove praktički je završeno i sada slijedi faza opremanja objekata i instalacija. Komercijalno trgovanje UPP-om i rad terminala počet će 1. siječnja 2021. Posebno treba istaknuti da su kapaciteti 100-postotno zakupljeni tijekom prve tri godine, a njihova rasprodanost u sljedećih 10 godina iznosi 70 posto.
Postoji i dobra perspektiva potrošnje plina u prometu, jer se projekt nastavlja izgradnjom tzv. bunkering-stanice u Rijeci za punjenje brodova i teških kamiona. Pojekt će sasvim sigurno imati veliki utjecaj na regiju, a posebice u sektoru prometa jer je sada ovaj dio Europe pokriven novim dobavnim pravcem u pogledu blizine i strateške opskrbe kako teških kamiona, tako i plovila.
Također dobra umreženost plinskog sustava Plinacra sasvim sigurno će pridonijeti i novim mogućnostima plasmana plina na okolna regionalna tržišta i razvoju planova izgradnje novih interkonekcija.
Hoće li LNG terminal utjecati na otvaranje novih radnih mjesta izvan nužnog broja zaposlenih na terminalu?
– Terminal će savim sigurno utjecati na otvaranje novih radnih mjesta jer je vezan i uz popratnu industriju, nove oblike brodarstva, razvoj lokalnog i tranzitnog pomorskog i cestovnog prometa te, ne zaboravimo, i sektor usluga. To znači da će ovaj projekt dati veliku šansu lokalnoj zajednici u razvoju smještajnih kapaciteta, lučkoj kapetaniji i tvrtkama dodatnu zaradu, unapređenje servisnih usluga i obrazovnog sustava. LNG terminal znači i podizanje stručnosti radne snage.
Imamo li dovoljno punionica plina za kamione i kako će funkcionirati transport?
– Za sada smo zadovoljni brojem punionica za teški transport, ali svakako težimo većem broju, a izgradnjom tzv. bunker-stanice u luci Rijeka u sklopu projekta LNG terminala na otoku Krku, Hrvatska bi imala odlične uvjete za razvoj plina u prometu. Veći broj stanica značio bi i veći broj kamiona na LNG, a to znači čišći okoliš, konkurentniji transport i niže cijene proizvoda na policama trgovina.
Je li istina da svaki od 35 operatora plinskog distribucijskog sustava ima vlastiti pravilnik o načinu ispitivanja plinskih instalacija?
– Hrvatska stručna udruga za plin izdala je Pravilnik o uvjetima i postupku ispitivanja nepropusnosti plinskih instalacija, osposobljavanja djelatnika koji neposredno obavljaju ispitivanja i uvjetima za dobivanje i oduzimanje ovlaštenja. Sukladno Zakonu o zapaljivim tekućinama, distributer donosi vlastita pravila. Oni se mogu odlučiti za HSUP-ova pravila, ali mogu izraditi i vlastita. Stoga postoje različita pravila, što svakako otežava i projektantima i izvođačima plinskih instalacija jer ispada da su sposobni odraditi na jednom distribucijskom području, dok na drugom nisu, ali razlog tome je i što su distributeri danas odgovorni za unutrašnje instalacije iako s njima ponekad nemaju ništa. Postoji inicijativa velikog broja naših članica da se unutar Hrvatske primjenjuju jedinstvena pravila, kao i inicijativa da odgovornost distributera plina završi s plinskim brojilom. U idućem razdoblju ćemo intenzivno raditi na tome, rekao je Pudić za Slobodnu Dalmaciju.