Plenković u lovu na ulaganja iz Ukrajine

Vodio gospodarsko izaslanstvo

Prije nešto više od tri mjeseca hrvatski predsjednik Vlade Andrej Plenković dobio je ovacije na međunarodnom skupu u Kijevu, poručivši na ukrajinskom da je Krim Ukrajina. Dobar je to uvod za novi, njegov inače drugi službeni, bilateralni posjet Ukrajini, na kojemu će biti i gospodarsko izaslanstvo.

U suradnji Hrvatske gospodarske komore i Trgovinsko industrijske komore Ukrajine održat će se danas i Ukrajinsko-hrvatski gospodarski forum i razgovori zainteresiranih tvrtki za moguću poslovnu suradnju. Prema posljednjim podacima iz HGK, prijavljeno je s hrvatske strane 59 tvrtki, dok će s druge strane o poslovima pregovarati 125 tvrtki iz Ukrajine.

Nastavak je to već jednog kruga izravnih b2b razgovora u ovoj godini, u organizaciji dviju komora, nakon što su ljetos održani virtualni razgovori putem platforme Go Global – Go VirtualL.

Dobre bilateralne odnose dvije zemlje koje puno toga povezuje, posebno dugogodišnji napori postizanja mirne reintegracije svojih teritorija, prati i suradnja u gospodarstvu, u kojemu je tijekom prošle godine hrvatski izvoz postigao najviši rezultat nakon prošle gospodarske krize, plasmanom roba ukupne vrijednosti većoj od 54 milijuna eura.

S Ukrajinom Hrvatska već pet godina bilježi suficit u robnoj razmjeni, a iz Ukrajine je lani uvezeno 37 milijuna eura vrijednih roba. Ove godine izvoz je nešto usporio, u prvih osam mjeseci izvezeno je 35 milijuna eura, 18 posto manje, dok je uvoz osjetno porastao, stopom od 36 posto, na 24 milijuna.

U strukturi izvoznih proizvoda prednjači farmaceutska proizvodnja, koja plasira trećinu ukupne vrijednosti. Upravo je farmaceutska tvrtka Belupo i najveći pojedinačni izvoznik u ovu zemlju. Drugi izvozni proizvod je kozmetika za brijanje i dezodoransi.

Među tvrtkama koje se izdvajaju na ukrajinskom tržištu su Jadran Galenski Laboratorij (JGL), kojemu je uz Rusiju Ukrajina sve važnije tržište, te HEP, Dalekovod, Crosco, Span, Podravka, DOK-ING, Končar – Mjerni transformatori, Končar – Metalne konstrukcije, Končar – Aparati i postrojenja.

Na posljednjim razgovorima s hrvatskim poduzetnicima perspektivnima su Ukrajinci naglašavali velike infrastrukturne projekte koji će uslijediti u njihovoj zemlji. Potencijala na tom tržištu od 40-ak milijuna ljudi, kako temeljem strukture zainteresiranih tvrtki za sutrašnje razgovore procjenjuju u HGK, ima u sektorima energetike, petrokemijske i kemijske industrije, u IT-u i metalurgiji, građevinskim materijalima, drvnoj industriji i proizvodnji namještaja, te poljoprivredi i prehrambenoj proizvodnji.

Naravno, turizam je područje u kojem Hrvatska uvijek računa na nove poslove. Ove godine, u prvih devet mjeseci, iz Ukrajine je zabilježeno više od 143 tisuće dolazaka i 844 tisuće noćenja na našoj obali, što je premašilo i rezultate iz cijele rekordne turističke 2019. godine.

Što se ulaganja tiče, HNB ne bilježi da je od osamostaljenja bilo ulaganja iz Ukrajine, dok su najveće investicije iz Hrvatske ostvarene 2007. i 2008., od po milijun eura.

Jedan od poslova s Ukrajinom koji je najčešće spominjan u hrvatskoj javnosti bio je neuspjeli remont naših MIG-ova 21, za kojim se vuku koruptivni repovi, što je i jedna od najslabijih točaka na koju se upozorava kod poslovanja u Ukrajini, zemlji koja je još u čekaonici za EU

You may also like

0 comments