Plenković: S Brunom Esih ću morati malo porazgovarati

Premijer Andrej Plenković u srijedu je, na najavu kandidature Brune Esih za zagrebačku gradonačelnicu, poručio kako očekuje da će članovi i birači HDZ-a svoj glas u Zagrebu dati kandidatu te stranke Dragi Prgometu, koji je i Plenkovićev osobni favorit

HDZ ostaje uz svog kandidata Dragu Prgometa, a Bruna Esih može se kandidirati kao neovisna kandidatkinja. To je njezin izbor, a rezultati će pokazati kakav će biti njezin uspjeh, komentirao je Plenković najavu kandidature u Zagrebu nezavisne saborske zastupnice koja je ušla u Sabor na listi HDZ-a.

Na obilježavanju obljetnice Rimskih ugovora Plenković novinarima nije želio odgovoriti ostaje li Esih u Klubu zastupnika HDZ-a, no primijetio je kako je ‘interesantno da se to događa u trenutku kada HDZ ima postotke potpore birača kakve godinama nije imao’. ‘Ako se ona (Esih) ne pronalazi u tome, onda ćemo malo razgovarati i zapitati se – kako je pristala doći na listu i tako dobiti šansu da bude u Saboru’, rekao je Plenković. Kandidature će se podnositi tek kad se raspišu lokalni izbori, a do tada će se, kaže Plenković, vidjeti kakva će biti sudbina Esih u Klubu zastupnika HDZ-a.

Tko je Bruna Esih?

Rođena je 20. svibnja 1975. u Splitu. Završila studij filozofije i kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, profesorica je filozofije i kroatologije, piše Andrea Latinović za Direktno.hr.

Bruna Esih ipak ide na zagrebačke izbore i već je formirala stožer u kojem su njezini suradnici, a za zamjenike su predviđeni Krešimir Kartelo i Ana Lederer. Direktor kampanje je Igor Gerenčer, a stožer će biti smješten u samom centru grada, na uglu Frankopanske i Ilice.

Kako pišu mediji, u cijeli je projekt uključen i bivši ministar kulture Zlatko Hasanbegović, koji se kao član HDZ-a ne želi javno eksponirati, ali navodno dolazi na mnoge sastanke i dogovore. Osim toga, u najužem je timu i Ana Lederer, bivša Hasanbegovićeva zamjenica iz Ministarstva kulture. “Bruna Esih svjesna je da će vrlo teško ući u drugi krug, ali očekuje da će imati podršku 15 posto građana. Želja joj je da nakon izbora postane ozbiljan faktor u Skupštini”, prenose mediji izjave iz kruga njezinih suradnika gdje se procjenjuje da bi Esih mogla dobiti više glasova od HDZ-a. Očekuje se da će u stožeru biti i Tomislav Jelić i Hasanbegovićev odvjetnik i prijatelj Tomislav Jonjić, a navodno se razgovara i s povjesničarkom Andreom Feldman, koja bi dala liberalni ”štih” Bruninoj kampanji.

Podsjetimo, zamjenik predsjednika HDZ-a i potpredsjednik Hrvatskog sabora Milijan Brkić zvao je Esih da bude na listi HDZ-a, što je ona, međutim, odbila. U HDZ-u pak ne žele potvrditi da su zvali Esih, unatoč ovim navodima.

“Bruna nije političarka, ona je analitičarka”, govorili su njezini suradnici s Instituta Ivo Pilar na kojem je radila 15 godina, sve do ulaska u Hrvatski sabor kao nezavisna kandidatkinja na HDZ-ovoj listi. Tako su je opisivali ljudi koji su s njom radili, kada je u proljeće 2016. godine zablistala njezina politička karijera, a potom je ”rođena” nova zvijezda. “Nije članica ni jedne stranke, niti to planira postati. Uvijek ponavlja da se temom lustracije čovjek može baviti čiste glave i mirne savjesti samo ako nije politički opredijeljen”, kazali su, kada se pročulo da Esih radi na izradi Zakona o lustraciji, što je još dublje podijelilo ionako podijeljenu naciju.

Esih je rođena u Splitu, ali gotovo cijeli život provela je u Zagrebu, gdje su studirali i njeni roditelji. Otac joj je dr. sc. Mate Brstilo, jednom istaknuti HDZ-ovac, i nekadašnji ravnatelj Uprave za veterinarstvo kojeg su u medijima nazivali najmoćnijom osobom hrvatske veterine. Istaknuo se kao šef Kriznog stožera za obranu od ptičje gripe tijekom epidemije 2005. godine, a sudjelovao je i u pregovorima za ulazak u Europsku uniju, zadužen za poglavlje sigurnosti hrane i veterinarstvo.

Kći Bruna pohađala je Hrvatske studije, smjer filozofije i kroatologije, a baš na obrani diplomskog rada na temu ”Srpska propaganda i hrvatska šutnja” dogodio je jedan od prijelomnih trenutaka u njenoj karijeri. Naime, jedan od članova povjerenstva pred kojim je branila rad bio je bolestan, a igrom slučaja zamijenio ga je profesor Josip Jurčević, inače znanstveni suradnik na Institutu Ivo Pilar. “Bila je dobra, iako ne i izvrsna studentica. Ali na obrani je briljirala pa je nakon toga krenuo sponatni razgovor s Jurčevićem kojeg je oduševila. Iz tog druženja ubrzo se rodila suradnja”, kažu Brunine kolege.

Suradnja je ubrzo rezultirala koautorstvom na knjizi “Čuvari bleiburške uspomene”, koju su Jurčević i Esih napisali zajedno s Božom Vukušićem. Prvo izdanje knjige “Čuvari bleiburške uspomene” izdano je 2003. godine, i u njemu je prvi dokumentirana kompletna povijest održavanja komemoracije na Bleiburgu od 1952. do 1990. godine. Drugo prošireno izdanje objavljeno je dvije godine kasnije, a u njemu je dodano čitavo jedno novo poglavlje koje se bavi pristupom istraživanju žrtava u suvremenoj Hrvatskoj. S obzirom na to da je prvi dio koji se bavi poviješću napisao Jurčević, Esih se koncentrirala na drugi dio jer je vjerovala kako se suvremena hrvatska država prema žrtvama odnosi ambivalentno.

Rad na knjizi dodatno ju je zainteresirao za temu komunističkih zločina kojima se ubrzo u potpunosti posvetila. Nije imala osobnih motiva zašto će se tijekom dosadašnje karijere baviti baš tim dijelom povijesti nije imala, jer nitko joj u obitelji nije poginuo u Drugom svjetskom ratu, a ni bio žrtvom komunističkog režima.

“Tema ju je zainteresirala kad se upoznala s članovima Počasnog bleiburškog voda, od kojih danas neki više nisu među živima. Dobila je pristup njihovim privatnim pismohranama, a kad ih je proučila, shvatila je da se ispod svega dosad napisanog krije neistraženi ocean informacija”.

Suradnja s Predsjednicom

Tada je započelo i njeno prijateljstvo sa Zlatkom Hasanbegovićem, suradnikom s Instituta koji će joj kolega postati i u udruzi Hrvatski križni put koju je pomogla osnovati 2004. godine. Kada je Hrvatski sabor odbio biti pokrovitelj komemoracije na Bleiburgu, Esih se ponovno aktivirala, oživjela udrugu i 2012. godine postala predsjednica Hrvatskog križnog puta. A Hrvatski križni put bavi se istraživanjem stradanja Hrvata u Drugom svjetskom ratu, ali i u poraću, kada su mnogi postali žrtve represivnog komunističkog aparata, zatim ubojstvima u emigraciji i sličnim temama. Aktivna uloga u organizaciji komemoracije Brunu Esih ubrzo je dovela do novog poznanstva, s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović. Ona ju je 2015. godine odabrala kao posebnu izaslanicu na komemoraciji.

Njih dvije ne poznaju se od ranije. Prvi susret dogodio se kad je Kolinda Grabar-Kitarović na Bleiburškom polju položila vijence. Nakon toga su ostale u kontaktu i tako je postala njezina izaslanica.

Esih je u svom istraživačkom radu zajedno sa suradnicima prikupila stotine tisuća dokumenata, od kojih se dio čuva u digitalnom obliku, a dio u papirima koji su zbog svoje opsežnosti i količine čuvaju na više lokacija. “Istražujući i pregledavajući sve te dokumente, htjeli ne htjeli došli su do određenih spoznaja koje su ih dovele do pitanja lustracije. Međutim, lustracija nije samo rješenje, nego i problem koji se treba otvoriti kako bi se rasvijetlile stvari, ali samo na temelju činjenica”. Kada govore o stavu Brune Esih o lustraciji, njezini suradnici kažu kako ona u samom pojmu ne vidi ništa sporno.

Između 2002. i 2006. radila je na projektima Integracijski procesi između hrvatskog iseljeništva i Republike Hrvatske, Hrvatski Domovinski rat te kao glavna koordinatorica na Leksikonu hrvatskog iseljeništva i manjina. Uz to sudionica je, navodi stranica, brojnih stručnih skupova. Ali Esih je bila aktivna i u udruzi pa tako među njene najveće uspjehe tamo ubrajaju priređivanje knjige Vice Vukojevića ‘Dosje 2402712’ koja ima ukupno 1200 stranica.

Često su je u javnosti ranije prozivali nakon gostovanja u TV emisiji ”Bujica” i zbog njenih tekstova po portalima da želi ‘patentirati domoljublje’. Zamjerali su joj da se previše eksponira kao borac za pravdu žrtava na Bleiburgu. No, na kraju, govore oni koji je dobro znaju: “Bruna Esih uopće nije desničarka, posebno ne ekstremna i osuđuje ispade. Ostavlja dojam da se ne želi svrstati ni uz jednu političku opciju. Ali smatra da domoljublje i nacionalni osjećaji ne smiju biti slučajnost, nego stvarna briga države”.

I doista, Esih, kako je i rekla, formalno nije ušla ni u jednu političku stranku, unatoč tome što je u Parlament ušla kao nezavisna na HDZ-ovoj listi. I sada sve više oko sebe okuplja krug istomišljenika, koji ne dolaze isključivo iz krugova povjesničara.

No, neće proći dugo vremena i imat ćemo priliku vidjeti – je li samouvjerena i sposobna Esih samo ”jednokratna instant-zvijezda” ili političarka budućnosti, koja doista nije zatvorena i za druge političke opcije, iako je neskloni joj tako pokušavaju prikazati.

You may also like

0 comments