Premijer Andrej Plenković u srijedu je kazao da nema saznanja preko koga je Božo Petrov, čelnik Mosta, dolazio u kontakte s Ivicom Todorićem, osnivačem Agrokora, naglasio da je za krizu u koncernu odgovoran vlasnik i ranija uprava te da je njegova politika zadržati radna mjesta i ne stvoriti krizu koja će se nekontrolirano preliti okolo, a najavio je i da će banke vrlo skoro dati svježi novac za koncern.
“Nemam saznanja putem kojeg posrednika, na čiji poticaj i kako je Petrov u to vrijeme kao predsjednik Hrvatskog sabora dolazio u kontakte s gospodinom Todorićem. Ovdje u Banskim dvorima održana su dva sastanka sa gospodinom Todorićem, na jednom od njih je bio gospodin Petrov, na drugom nije, jer je bio ili na putu ili u Metkoviću. I na ta dva sastanka smo razgovarali o situaciji u Agrokoru”, rekao je Plenković u emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada”, odgovarajući na upit novinarke.
Tjednik Nacional objavio je da je Petrov zajedno sa Sberbankom, preko posrednika i prije eskalacije krize, nudio pomoć Ivici Todoriću. Plenković je ponovio da je za krizu u Agrokoru, njegovu veliku zaduženost, praktički dovođenje kompanije u situaciju stečaja odgovoran vlasnik i ranija uprava. “Tu nema dileme. Tu neke odgovornosti mene ili Vlade ili gospodina Petrova nema. Ono što je jasno je da su kontakti postojali između Vlade i Agrokora, mi smo to sve, ako se sjećate, radili u tišini, i to namjerno u tišini upravo da ne bismo generirali nekakvu paniku ili nestabilnost u hrvatskoj javnosti ili na financijskim tržištima, jer smo prepoznali da takvu temu treba komunicirati mirno i staloženo”, naveo je premijer.
Dodao je da kad su shvatili da je Agrokor u situaciji da mu trebaju novi krediti da bi servisirao svoje obveze te kad je postalo očito da mu kreditori više nisu htjeli dali novu likvidnost, a nacionalizacija tako velike i značajne kompanije nije opcija jer bi onda preuzeli dugove na leđa hrvatske države i poreznih obveznika, što je Vladi “najzadnja” opcija jer vode odgovornu fiskalnu politiku i smanjuju javni dug, onda su u tišini, vrlo stručno, pripremili zakon o izvanrednoj upravi u trgovačkim društvima od strateškog značaja. Istaknuo je i da su oko tog zakona stali svi koji su bitni nakon što je kompanija dala privolu da se zakon aktivira. Istaknuo je da su iza zakona stali zaposlenici, jer su dobili plaće prije Uskrsa. “Stali su, nadalje, dobavljači, od najvećih do OPG-ova, stali su vjerovnici, dakle komercijalne banke koje su dale svjež novac. I dat će ga ponovno sada i to vrlo skoro. Ovaj tjedan se vode razgovori kako bi kompanija nastavila proces restrukturiranja. Dakle, moja je politika bila krajnje odgovorna prema hrvatskom gospodarskom i financijskom sustavu: zadržati radna mjesta, ne stvoriti krizu koja će se nekontrolirano preliti okolo. Moja logika kao predsjednka Vlade bila je upravljati procesom restukturiranja”, naglasio je premijer.
Na pitanje je li Petrov kao čelni čovjek Mosta solirao bez njegovog znanja u kontaktima s i oko Agrokora, Plenković je kazao da je s Petrovom razgovarao o situaciji u Agrokoru, ali i da nije bio u poziciji da pouzdano shvati preko koga on kontaktira, ako kontaktira gospodina Todorića. Dodao je i da u krajnjoj liniji njemu to i nije bilo bitno.
Na upit je li to bio početak razlaza s Mostom, Plenković je kazao da nije. “Ne, obrnuto, Most je u cijelosti stao iza zakona o izvanrednoj upravi i tu se ponovno vraćam na odgovornost oporbe. Mi prije nego što zakon dolazi na Vladu pojašnjavamo čelnicima oporbenih stranaka konture zakona, objašnjavamo im ciljeve: gledajte, ovo je trenutak u kojem imate praktički plimni val koji će nam potopit gospodarstvo. Hoćete li stati uz projekt, jedini logičan koji su napravile druge zemlje u sličnim situacijama, da napravimo široki politički konsenzus i da se zajednički borimo za radna mjesta, dobrobit ljudi i sigurnost i stabilnost zemlje. Dakle oporba je bila protiv tog zakona, čak i to mogu razumjet, jer to je recimo uloga oporbe, ali ne mogu razumjet da nemate baš nikakvo alternativno rješenje, da ponudite što vi želite, kako bi vi upravljali ovom krizom, pustili da ode u stečaj? To je jedino što su oni govorili, ništa drugo. I tu je ta razlika između ozbiljnih stranaka i odgovornih stranaka”, naglasio je Plenković.
Osvrnuvši se na današnji put izvanrednog povjerenika u Agrokoru Ante Ramljaka u Srbiju, Plenković je kazao da on ima ozbiljnu i veliku zadaću. “Njegova zadaća je najprije temeljito snimiti stanje, prije svega financijskih izvješća i duga kompanije”, istaknuo je Plenković, podsjetivši da su zato i govorili da je ključno da reviziju obavi jedna od četiri najveće svjetske revizorske kuće, te da je zato i angažiran PricewaterpriceCoopers (PwC).
Kao drugu zadaću Ramljaka naveo je vođenje računa da se dođe do nove svježe likvidnosti u Agrokoru pod puno povoljnijim kamatama nego se kompanija ranije zaduživala, kako bi se osiguralo njezino normalno funkcioniranje.
Kako je istaknuo, informiran je da kompanije Agrokora u Srbiji dobro posluju. “Dobro je da (Ramljak) ide tamo i da obavijesti o svemu što radimo. Dakle, prelijevanje gospodarske i financijske situacije tako velikog gospodarskog aktera kao što je Agrokor nije samo naše pitanje. Ono se reflektira na Sloveniju, Mađarsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i druge zemlje i normalno je da obavlja taj dijalog”, ocijenio je Plenković.
Premijer je osvrnuo i na, kako je rekao” monstruoznu tezu koju plasiraju opet u predizborno vrijeme kolege iz Mosta, koja je najbizarnija od svih, dakle tezu o tome da Vlada i ja osobno štitimo nečiji kriminal, gospodina Todorića itd”. “To je toliko netočno i jako pogrešno, da je o tome nepotrebno razgovarati, ali moramo razgovarati jer živimo u medijskom, informacijskom, komunikacijskom i vrlo začaranom, zamršenom krugu punom dezinformacija i spinova”, rekao je premijer.
Ponovio je i da ni on niti bilo tko u Vladi ne utječe na dinamiku i način rada istražnih tijela. “Nama je u interesu da se sve istraži ali bez pritiska na pravosuđe, DORH i policiju. To kod mene ne prolazi”, naglasio je Plenković
Idemo u smjeru izlaska iz EDP-a
Odgovarajući na upit očekuje li izlazak Hrvatske iz Procedure prekomjernog deficita (EDP), premijer je kazao da zemlja ide tim smjerom. “Meni se čini da idemo tim smjerom. Aktivnosti na fiskalnoj konsolidaciji, na odgovornoj proračunskoj politici trebali bi trebali bi dovesti do takvih preporuka Komisije, u konačnici, zaključaka Vijeća (ministara) kroz koji tjedan”, kazao je Plenković odgovarajući na upit očekuje li izlazak Hrvatske iz EDP-a.
Kako se doznaje, Komisija je odgodila usvajanje proljetnog ekonomskog paketa, u okviru kojeg objavljuje ekonomske preporuke za svaku zemlju članicu. Najvjerojatnije će paket biti usvojen sljedeći tjedan, ali još nema definitivne potvrde, doznaje se od izvora Komisije. Očekuje se da će Europska komisija u tom paketu predložiti izlazak Hrvatske iz Postupka prekomjernog deficita (EDP) nakon što je u prošloj godini ostvaren rekordno nizak proračunski deficit i potvrđen trend smanjenja javnog duga.
Postupak prekomjernog deficita (EDP) korektivni je mehanizam EU-a, osmišljen kako bi se proračunski manjak članica vratio ispod tri, a javni dug ispod 60 posto BDP-a, kako nalažu kriteriji iz Maastrichta. Hrvatska je u Postupku prekomjernog deficita od siječnja 2014. godine, kada je Vijeće EU-a dalo rok da se proračunski deficit do kraja 2016. svede na 2,7 posto. Hrvatska je prošle godine znatno premašila taj cilj i snažno smanjila proračunski deficit na 0,8 posto BDP-a sa 3,4 posto iz 2015. godine. Hrvatski javni dug još će dugo biti iznad 60 posto BDP-a, ali Komisija ne gleda samo nominalne brojke, nego želi vidjeti trend smanjenja duga, što Hrvatska već sada pokazuje.
