[vc_row][vc_column width=”1/3″]Premijer Plenković u ponedjeljak navečer je ponovio kako je HDZ-u najvažnije da nema nikakvih povezivanja međusobno nepovezanih tema kao što su izbor ustavnih sudaca i povjerenstva za Agrokor.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]»HDZ je transparentan. Što se nas tiče, mi smo apsolutno za to, ali ne da se to uvjetuje izborom ustavnih sudaca. Izbor ustavnih sudaca u roku je jedna od važnih zadaća Hrvatskog sabora za koju je potrebna odgovarajuća većina«, rekao je Plenković novinarima u ponedjeljak navečer, nakon sjednice Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a.[/vc_column][/vc_row]
Na novinarski upit o optužbama Ivice Todorića preko bloga na račun potpredsjednice Vlade i ministrice gospodarstva Martine Dalić ponovio je kako nema namjeru svaki dan reagirati na nove teze i insinuacije.
[quote_box name=””]
Je li Todorić u sadržajno u pravu?
Večernji list donosi nekoliko Todorićevih isječaka iz bloga i objašnjenja stvarnih situacija u pojedinim razdobljima ove godine.
- Početkom godine situacija u Agrokoru bila je dobra, imali smo plan za rast Takav je plan sigurno i postojao, no, prema tvrdnjama dobavljača, došlo je do problema u naplati. Agrokoru je očito novac trebao, jer je pregovarao sa Sberbankom, koji mu je odobrio 100 milijuna eura u ožujku, čime su platili dug državi i isplatili plaće i dobavljače, kako nam je u intervjuu rekao drugi čovjek banke, a zbog sumnje u kriva izvješća, kako su tada rekli, stopirali su daljnje financiranje.
- Popis dobavljača koji su podržali njegovu upravu – 27. ožujka Dobavljači su se nadali potpisivanju tzv. stand still aranžmana, tj. svježem novcu, čime bi se i osigurala isplata njihovih potraživanja. No, prvo se čekalo da za taj aranžman svoj potpis da Todorić, u međuvremenu su već počele blokade, koje su pak zaustavile banke koje su trebale sudjelovati u stand stillu.
- Moody’s je 24. veljače napisao: “Agrokor ima dovoljnu likvidnost za pokrivanje obveza u 2017. i 2018.” To stoji u izvješću, no Todorić izvlači tek jednu rečenicu iz tog izvješća u kojem ta agencija snižava izglede koncerna sa stabilnih u negativne. Prethodno, početkom godine, Moody’s je snizio rejting Agrokora, a 10. veljače iznijeli su da je Agrokorovo računovodstvo netransparentno.
- U prezentaciji Vladi 20. srpnja Martina Dalić kaže da su tada, 3. ožujka, „ubrzali rad na izradi Lex Agrokora“. Znači, pet dana nakon što prvi put vidim premijera, oni „ubrzavaju rad“. Od kada onda rade na Lex Agrokoru? Zakon se počeo raditi nakon što su se počela nizati negativna izvješća rejting agencije Moody’s. Pripremili su se na situaciju mogućeg urušavanja najveće domaće kompanije, što bi se odrazilo na cijelu ekonomiju.
- Oduzeto mi je privatno vlasništvo Todoriću koncern nije oduzet jer je i dalje vlasnik, a sa svojim potpisom, kao i potpisom cijele tadašnje uprave, zakon je aktiviran i prihvaćeno je dovođenje izvanredne uprave.
- Agrokor je kritično destabiliziran na početku 2017. godine. To je ključni poslovni događaj i ključno vrijeme u kojem će se analiziranjem rasvijetliti što se s Agrokorom dogodilo i tko je za to stvarni krivac U ovoj objavi Todorić gotovo priznaje da je problem postojao od početka godine. Tada je koncern vodila još njegova uprava, tj. do 10. travnja. Osim spomenutog niza loših izvješća rejting agencije Moody’s, vrijeme je to i kada su dobavljači postali bijesni zbog neizvjesnosti plaćanja njihovih potraživanja, a vjerovnici zbog neizvjesnosti traže sastanke u Vladi… Možda je Vladi propust bio, što mu nisu posudili novac koji je tražio.
- Zašto se šuti o blokadi imovine i gubitku kontrole u regiji koja će rezultirati nemogućnošću vraćanja roll-upa i predaje Agrokora u ruke lešinarima Izvanredna uprava ne šuti o blokadama u regiji, pa je tako u nekoliko navrata rečeno tko je i gdje pokrenuo ovrhe putem suda radi naplate kroz Agrokorovu imovinu u Srbiji i BiH. Ako se to i dogodi, što izvanredna uprava ne isključuje, tada će se tim vjerovnicima nagodbom smanjiti iznos povrata novca. Treba reći da je najveća vrijednost Agrokora u Hrvatskoj.
- Vladinom odlukom o nacionalizaciji Agrokora prouzročene su dalekosežne gospodarske i financijske štete koje se već mjere u milijardama kuna Do nacionalizacije nije došlo jer je I. Todorić i dalje vlasnik Agrokora. A o štetama se ne može zasad govoriti, jer upravo je situacija od početka godine pokazivala da se gospodarstvo može urušiti i stvoriti štete mjerene u milijardama. Primjerice, tada su samo obveze dobavljača koji su zbog Agrokora završili u blokadi bile tri milijarde kuna, a s krajem ožujka, dakle kada je upravu vodio Todorić, ukupne obveze Agrokora bile su više od 40 milijardi kuna.
- Ante Ramljak, današnji izvanredni upravitelj Agrokora, koji je, prema vlastitim riječima pisao Lex Agrokor, uveo je svojeg bivšeg poslodavca i poslovne suradnike u kreiranje i nadgledanje poslova kompanije. Cijela skupina ljudi, interesantno, dolazi iz CAIB-a … Ramljak je radio u nekadašnjoj investicijskoj kući Caib. No ta je industrija uska na međunarodnom pa i na domaćem tržištu, stoga ne čudi što je za svoje suradnike Ramljak odabrao svoje bivše kolege, u koje ima povjerenja, te zna kako rade. Martina Dalić u Saboru 05.04. je rekla “da od uprave društva do dan-danas nismo čuli da je Agrokor u problemima”[/quote_box]
»Vlada ima jasan put koji ima dva temeljna interesa. Jedan je zaštita hrvatskog gospodarstva i financijskog sustava, što podrazumijeva radna mjesta i u koncernu i u brojnim društvima povezanim na njega (dobavljači, OPG-ovi i ostali). Drugi je funkcioniranje pravne države«, istaknuo je Plenković.
Novinarima je kazao i kako na sjednici HDZ-ovog Predsjedništva i Nacionalnog vijeća nisu razgovarali o izboru predsjednika istražnog povjerenstva za Agrokor, već da je na predsjedniku HDZ-ovog saborskog kluba Branku Bačiću i stranačkim zastupnicima da o tome razgovaraju s oporbenim klubovima.
Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković rekao je u ponedjeljak kako Vlada, HDZ i sve državne institucije imaju jasan stav da se u Hrvatskoj nije vodio nikakav građanski rat, kako to tvrdi srbijanski ministar obrane Aleksandar Vulin, već da su hrvatski branitelji u Domovinskom ratu Hrvatsku obranili od agresije.
[quote_box name=””]
Srpski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić izjavio je u ponedjeljak kako prosvjed Hrvatske povodom podizanja spomenika Milanu Tepiću, majoru JNA koji je 1991. raznio skladište oružja u Bjelovaru, djeluje “besmisleno, tragikomično i suludo”, dodavši da će njegovo ministarstvo hrvatskom veleposlanstvu poslati demarš, prenosi Tanjug.
Major bivše JNA Milan Tepić, je 29. rujna 1991. godine izazvao eksploziju 170 tona streljiva i minsko-eksplozivnih sredstava u vojnom skladištu na Barutani u Bjelovaru. Spomenik u njegovu čast otkriven je prošlog petka u Beogradu, povodom 26. godišnjice tih događaja, a vijence su mu položili srpski ministar obrane Aleksandar Vulin, ministar za rad i zapošljavanje Zoran Đorđevič, predstavnici srpske vojske i ostali građani, prenio je Tanjug.
Hrvatsko ministarstvo vanjskih i europskih poslova zbog toga je u ponedjeljak izrazilo oštar prosvjed veleposlanici Srbije u Zagrebu Miri Nikolić, upozorivši na “neprihvatljivost takvih odluka i poteza srbijanskih vlasti koje su u suprotnosti s nastojanjima Hrvatske da, bez obzira na ne tako davnu agresiju Srbije i JNA, izgrađuje dobrosusjedske odnose”, te dodavši kako to “potvrđuje da Republika Srbija i dalje nije spremna suočiti se s prošlošću i svojom ulogom u krvavom raspadu bivše SFRJ”.
Dačić je za Tanjug istaknuo da je sramotno kada dužnosnici Hrvatske, za koje kaže da veličaju ustaštvo, potiču antisrpsku histeriju i krše ljudska prava u 21. stoljeću, protestiraju zbog Tepića.
“Tepić je bio oficir JNA koji je položio zakletvu državi i koji je odgovarao za živote mladića u svojoj jedinici. Major Tepić je bio oličenje časti i morala”, naglasio je Dačić za Tanjug.
Dačić smatra kako hrvatska kritika podizanja spomenika pokazuju da hrvatsko vodstvo ne želi dijalog i suradnju, već zaoštravanje odnosa, iako je predsjednik Aleksandar Vučić javno izrazio želju za razvojem dobrosusjedskih odnosa.
Naglasio je kako hrvatski prosvjed djeluje “besmisleno, tragikomično i nadasve suludo” poslije podizanja spomenika Miri Barešiću koji je 1971. ubio jugoslavenskog veleposlanika u Švedskoj, postavljanja ploče s ustaškim pozdravom “Za dom spremni”, “genocida u fašističkoj NDH” i protjerivanja “više od 200 tisuća Srba, građana Hrvatske”.
[/quote_box]
