Home Energetika Plenković istakao dekarbonizaciju kao jednu od ključnih točaka

Plenković istakao dekarbonizaciju kao jednu od ključnih točaka

by Energypress.net

The Economist Croatia Business Summit

Na The Economist Croatia Business Summitu, predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je četiri ključna procesa za budućnost Hrvatske: demografsku revitalizaciju, digitalnu transformaciju, dekarbonizaciju i ulaganje u obrazovanje. Plenković je naglasio da je demografska revitalizacija najvažniji izazov, jer je demografija strukturni problem koji utječe na društvo i budućnost zemlje. Za rješenje ovog problema, Vlada je osnovala ministarstvo za demografiju i donosi mjere koje bi trebale potaknuti obitelji da imaju više djece.

Osim demografije, Plenković je istaknuo važnost digitalne transformacije, kojom Hrvatska treba sustići zemlje koje su u tom pogledu ispred, te ulaganja u obnovljive izvore energije kako bi se postigla dekarbonizacija. Također, ulaganje u obrazovanje postaje ključno kako bi Hrvatska mogla konkurirati na globalnom tržištu, jer obrazovani mladi talenti predstavljaju temelj za gospodarski rast i razvoj. Plenković je naveo i planove za daljnji rast plaća i mirovina, s ciljem podizanja životnog standarda građana.

Plenković je također govorio o gospodarskom rastu Hrvatske, koji bi u 2023. trebao iznositi 3,6 posto, dok bi javni dug trebao pasti ispod 59 posto BDP-a. Uz pohvale za brzi gospodarski rast, koji je rezultirao porastom BDP-a sa 47 na 86 milijardi eura od 2016. godine, Vlada se fokusira na korištenje europskih sredstava, gdje je Hrvatska među najboljima u EU-u. Također je istaknuto da Hrvatska planira povući sva sredstva iz Nacionalnog plana oporavka do kraja 2026. godine, iako očekuje da bi nove komisije mogle produžiti rok.

Na summitu su se obratili i drugi politički lideri, među kojima i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, koji je istaknuo važnost stabilnosti i sigurnosti u jugoistočnoj Europi. Hrvatska, prema njegovim riječima, aktivno podupire zemlje na putu euroatlantskih integracija, osobito Bosnu i Hercegovinu. Upozorio je da zemlje jugoistočne Europe i zapadnog Balkana trebaju jaču podršku EU-a u obrazovnim, infrastrukturnim i sigurnosnim projektima kako bi se povećala njihova stabilnost i osjećaj pripadnosti Europskoj uniji.

Related Posts