Europarlamentarac Tonino Picula kazao je kako Putinovim posjetom Marađskoj Orban šalje poruku Europskoj uniji. Dodao je kako se Mađraska želi pozicionirati u odnosu na Hrvatsku kada je riječ o slučaju Ina-MOL te energetskih strategija.
Tonino Picula uključio se iz Bruxellesa u program N1 Televizije kako bi komentirao navode da bi se Hrvatska mogla naći pod sankcijama Europske komisije zbog zakona o Ini.
“Ovoga trenutka nisu poznati svi elementi koje Europska komisija može prigovoriti Hrvatskoj. Trebamo pratiti situaciju i imati na vrijeme prave argumente. Europska komisija je osjetljiva na sporazume koji se tiču energetike, bilo da je riječ o nabavi energenata ili sporazumima koji reguliraju izgradnju novih kapacitea”, kazao je.
Upitan kakva je pozicija mađarskog premijera Viktora Orbana i njegove politike unutar Europske unije, te može li Mađarska zbog njega imati bolju poziciju prilikom pregovora MOL-Ine, Picula je odgovorio: “To je u svakom slučaju pitanje za Vladu RH i kako ona misli postaviti strategiju za ovo prevažno pitanje za Hrvatsku. Sada smo imali priliku vidjeti poziciju Mađara nakon što ih je posjetio ruski predsjednik Putin i dogovorio daljnju nadogradnju nuklearne elektrane. Komisija pratiti taj projekt s velikom pozornošću”.
Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto izjavio je da je u slučaju Hrvatske i MOL-a normalna poslovna suradnja postala politički neodrživa te da ne preostaje ništa drugo nego tu suradnju okončati. Picula se na to osvrnuo riječima: “Doista bi bilo vrijeme da se odnosi Hrvatske i Mađarske relaksiraju, ali to neće biti moguće ako Mađarska nastavi, uoči sastanaka, govoriti da je odcjepljena u nabavi energenata s juga. Oni su imenovali Hrvatsku i Rumunjsku kao zemlje koje nisu napravile svoj dio posla koji je dogovoren. Orban svoju energentsku politiku ugrađuje u svoju vanjskopolitičku strategiju. Posjet Putina je bio medij da se pošalje ta poruka”.
Komentirajući prekinutu arbitražu sa Slovenijom, koju su zatim hrvatski susjedi nastavili samostalno, SDP-ov europarlamentarac je kazao: “Mislim da je pozicija Vlada RH, kako one prije, tako i one danas, vrlo jasna. Ne vidim kako bi Hrvatska na bilo koji način bila primorana uključit se u arbitražni postupak. Ne sumnjam da će slovenska strana na svaki način pokušati buduću odluku arbitraže proglasi punovažećom. Vjerujem da su svi argumenti na hrvatskoj strani”.
Osvrnuo se i na kritike iz Bosne i Hercegovine na račun hrvatskog djelovanja u Bruxellesu.
“Dokument kojeg je usvojio vanjskopolitički odbor Europskog parlamenta treba čitati tako kako je napisan. Ne radi se ni o kakvom dokumentu koji zagovara prekrajanje BiH. Radi se o jednoj interpretaciji iz BiH. Kako EU bude otvarala put BiH-u, tako će rasti i kontroverze temeljena na nefunkcionalnosti Daytona. Riječi kao federalizam i decentralizacija jesu normalni politički termini. Iznimno je čudno da se izbaci pojam ‘konstitutivnost naroda’ jer ako išta – ovog trenutka u BiH treba prepoznati realnost da tamo žive tri konstitutivna naroda”, istaknuo je.
“Ovoga trenutka možemo reći da je situacija na Zapadnom Balkanu najnapetija u dugo vremena. Ne samo slanje vlaka iz Srbije na Kosovo, nego i neuspjeli razgovori Beograda i Prištine, pa i predizborne aktivnosti u Srbiji, ali i tenziji na Kosovu – ne govori ništa dobro o situaciji na Balkanu”, smatra Picula komentirajući odnose u regiji.
“EU ima veliku odgovornost. Velika Britanija izlazi iz EU, to će se osjetiti. S druge strane, tamo je Donald Trump i izaziva ozbiljne tenzije svojim vanjskopolitičkim planovima. Europski projekt je najranjiviji dosad. I to ne samo u onom dijelu koji pripada EU. Zemlje moraju nastaviti daljnje korake s europskim integracijama, sve ostalo otvara rizike za stabilnost, da ne kažem nešto drugo”, naglasio je.
(N1)
