Pet načina na koji će građani platiti intervenciju u Agrokoru

Uhićenja Agrokorovih menadžera i revizora te nagađanja hoće li se i kada Ivica, Ante i Ivan Todorić pojaviti u Hrvatskoj, stvaraju dojam da je u slučaju Agrokor ostalo tek sačekati još jedino pravosudni rasplet, koji će se ticati nekolicine ili najviše nekoliko desetaka ljudi.
No, u najvećoj korporativnoj krizi u Hrvatskoj koja je zatresla kompaniju koja je činila 15 posto domaćeg BDP-a, dakle malo manje od sedmine svega što Hrvatska stvori u godinu dana, još je toliko upitnika i nepoznanica, da završetak može značiti da će još godinama veliki broj građana osjećati posljedice, a ovo je nekoliko najkrupnijih, piše Novi list.

1. Uzdrmana radna mjesta u tvrtkama koncerna

Prvi su na udaru naravno zaposlenici te kompanije, njih oko 60 tisuća, od čega najveći dio, oko 45 tisuća, u Hrvatskoj. Još uvijek nitko od njih ne može odahnuti i reći da je njegovo radno mjesto sigurno. Već sada analitičari procjenjuju da će i u slučaju preuzimanja Konzuma, u toj kompaniji moguće nestati i polovica od 12 tisuća radnih mjesta. Dio tih ljudi posao će naći u drugim trgovačkim lancima, dio će otići u mirovinu, a dio bi, ako posla ne bude, mogao postati dio statistika o iseljavanju. Ostale kompanije iz Agrokora poput Leda, Jamnice, Belja, Vupika nemaju toliku konkurenciju na tržištu pa su i mogućnosti da njihovi radnici nađu novi posao manje. To znači veći trošak države za njihovo zbrinjavanje i manje prihoda od doprinosa i poreza na dohodak.

2. Ugrožena poljoprivreda i prehrambena industrija

Kriza u Agrokoru pokazala je sve slabosti domaće poljoprivrede i prehrambene industrije koja, godinama naslonjena na Konzum, nije tražila drugi put do potrošača. Deseci tisuća malih dobavljača Agrokora morat će razmišljati i o drugim lancima ili drugoj vrsti proizvoda, pa čak i tržištima izvan Hrvatske, za što baš i nisu izgradili mrežu. U sličnim zemljama mali su poljoprivredni proizvođači prolazili taj proces prije 15 godina, a tek dio Konzumovih dobavljača pokušava sada to učiniti jer ne mogu biti sigurni da će za godinu dana i dalje njihovi proizvodi biti u tom lancu. Situacija za kooperante PIK-a Vrbovec, Belja ili Zvijezde je još kompliciranija jer su godinama računali da će sva njihova proizvodnja završiti u preradi u tim tvrtkama. Gašenje proizvodnje u tim pogodnima ili orijentiranje novih vlasnika na uvoznu sirovinu pogodilo bi cijele regije. Ako ne bude interesa za preuzimanje proizvodnih kompanija iz Agrokora, značit će to i nestanak nekih proizvoda na koje su Hrvati navikli i povećanje uvoza. Ostale prehrambene tvrtke u Hrvatskoj koje su se oslanjale na Konzum, morat će također tražiti nove načine za plasiranje svojih proizvoda ili će se i njihova proizvodnja smanjivati.

3. Negativan utjecaj na gospodarski rast Hrvatske

Iako sve sadašnje procjene govore da je utjecaj krize u Agrokoru na domaće gospodarstvo u ovoj godini oko 0,3 posto, rasplet ranije spomenutih problema, pokazat će koliko će snažan taj utjecaj biti u sljedećoj godini. Hrvatska će možda manje proizvoditi, a više uvoziti, znači i manje zapošljavati i u jednom će trenutku to ponovo ugroziti njezin gospodarski rast, a samim time i proračunske prihode i to s osnova poreza i doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Manje proračunskih prihoda može značiti i novu štednju u proračunu, a to je onda manje novca za obrazovanje, zdravstvo, mirovine, socijalne programe, ili neke nove poreze , kako bi se prevladale neke nove krize. A to onda znači da bi kriza u Agrokoru mogla imati utjecaj na većinu građana Hrvatske.

4. Prijeteće milijarde troška za proračun

Proračun bi snažno moglo ugroziti i to ako nakon primjene lex Agrokor dio vjerovnika, predvođenih Sberbankom, krene u sudske tužbe. Vlada će na to morati odgovoriti angažiranjem odvjetnika i to će značiti milijunske troškove. No, to će biti tek sitnice ukoliko tužbe ne završe povoljno za državu jer u tom slučaju slijede odštete koje će se iskazivati u stotinama milijuna eura, odnosno u milijardama kuna. Plaćanje tih odšteta opet znači manje novca za ono za što proračun i služi, zdravstvo, obrazovanje, mirovine, plaće u javnom sektoru, ili novi nameti građanima. Takve bi presude u nekoj budućnosti mogle utjecati i na hrvatski kreditni rejting, a njegovo pogoršanje znači i skuplje kamate na dug, pa opet manje novca za spomenute proračunske izdatke.

5. Smanjeni prinosi mirovinskih fondova

Iako su hrvatski mirovinski fondovi novac radnika koji se odvaja u drugi stup pretežito ulagali u državne obveznice, ipak je dio otišao i u dionice Agrokorovih kompanija, ali i tvrtki koje kotiraju na burzi, ali su snažno poslovno povezani s Agrokorom. Loš rasplet značio bi i smanjenje vrijednosti štednje budućih umirovljenika,  piše Novi list.

Ramljak u Beogradu

Povjerenik hrvatske Vlade za Agrokor Ante Ramljak boravi danas u Beogradu gdje se sastao s ministrom trgovine, turizma i telekomunikacija Rasimom Ljajićem i direktorima Agrokorovih kompanija u Srbiji.

Tema sastanka koji je trajao oko sat vremena i koji je održan u Vladi Srbije bila je stanje Agrokorovih kompanija koje posluju u Srbiji.

Ishod sastanka još nije poznat jer se sudionici nisu obratili medijima, te je najavljeno da će tijekom dana iz Vlade Srbije biti izdano službeno priopćenje.

Otvoreno o Agrokoru, polemika Dalić i Ostojića

Što je Vlada sve učinila u prvoj odrađenoj godini mandata? Koje su reforme započete? Kako će završiti kriza Agrokora? Je li Hrvatska napredovala ili nazadovala? Na tu su temu u Otvorenom na HRT-u govorili Martina Dalić (HDZ), Rajko Ostojić (SDP), Tomislav Panenić (Most), Milorad Batinić (HNS) i politički analitičar Pero Maldini.

“Prva godina ove Vlade bila je intenzivna, s brojem događaja i aktivnosti koji je dovoljan za jedan prosječan mandat. Vlada je pokazala da se može nositi s izazovima na pravovremen i djelotvoran način, a da je istovremeno u stanju raditi na više područja. Što se tiče demografskog problema, on je dugoročan, a najbolja politika koja će zaustaviti iseljevanje jest gospodarski rast. To će stvoriti bolje poslovno i životno okruženje te perspektivu za naše građane i djecu”, rekla je Dalić u HRT-ovoj emisiji Otvoreno.

Kriza u Agrokoru istovremeno je i prilika za temeljitu reformu dijela tržišnih i ekonomskih odnosa u Hrvatskoj, dodala je Dalić. Spomenula je i srednjoročni plan uvođenja eura. To nije nešto što će se dogoditi preko noći. Budući da je Hrvatska visokoeuroizirana ekonomija, ona je prirodni kandidat za euro. Na komentar Rajka Ostojića da su svi znali za krizu u Agrokoru, upitala ga je zašto SDP nije ništa poduzeo dok je bio na vlasti, tj. upravo onih godina iz kojih su svi silni dugovi Agrokora.

Ostojić je čestitao Vladi jer je prvak Europe u broju ministarstava, ali kvantiteta u ovome slučaju ne rađa kvalitetu, dodao je. Porezna reforma pogoduje samo onima koji već imaju veću plaću, prijedlog Obiteljskog zakona pripada srednjem vijeku, a kurikularna reforma stoji, rekao je Ostojić. Martini Dalić savjetovao je da posluša što govori struka kad je u pitanju uvođenje eura te rekao da bi Hrvatski mogao zaprijetiti grčki scenarij.

HNS želi biti konstruktivni partner u ovoj Vladi, ali i korektiv, rekao je Milorad Batinić. Koalicijski sporazum je platforma za suradnju. HNS ima stabilno biračko tijelo, uvjeren je Batinić. Reforma obrazovanja je krenula, gospodarski trendovi su pozitivni, a da bi se spriječio odljev građana potreban je integralni pristup, dodao je Batinić.

Rasvjetljenje stanja u Agrokoru bila je inicijativa koju je započeo Most, rekao je Tomislav Panenić, a to je tema koja i gospodarski i politički otegotna. Premijer ju je riješio tako da je prekinuo suradnju s Mostom, a nakon toga sve što su Mostovci govorili, postaje realnost. Panenić smatra da će kriza u Agrokoru utjecati i na poljoprivredu. Osim toga, zabrinut je i za to što zaposlenost ne raste, a Hrvati se iseljavaju. Nezadovoljan je i povećanjem BDP-a, a najviše od svega, smatra Panenić, nedostaju investicije.

Zdravko Marić možda je najsposobniji i najbolji ministar u ovoj Vladi, smatra Pero Maldini, jer je poreznu reformu – iako je ona “mini” reforma – efektivno proveo, a ona već pokazuje i rezultate. Za Marića se vežu afere koje nisu dokazane, a mnoge proistječu iz demagogije oporbe, smatra Maldini. Na suprotnome polu je ministrica Nada Murganić, ne toliko zbog Obiteljskog zakona, već zbog toga što je njeno ministarstvo podbacilo kad su u pitanju demografske mjere. Zaključno, ovoj Vladi i njenoj prvoj godini Maldini bi dao ocjenu dobar.

You may also like