Smrtonosni napad u Bagdadu jača američku spremnost da “ubrza” ofenzivu na Islamsku državu u Iraku i Siriji, ali ne mijenja strategiju koalicije, objavio je u utorak Pentagon.
Po najnovijim podacima iračkog ministarstva zdravstva, najmanje 250 osoba ubijeno je a više od 200 ranjeno u nedjelju kad je autobomba eksplodirala u trgovačkoj četvrti glavnog grada Iraka, a radilo se o jednom od najpogibeljnijih napada koji je ta zemlja doživjela zadnjih desetljeća. “Jasno je da se radilo o razornom napadu koji je bolni podsjetnik na ubojite mogućnosti IS-a”, rekao je glasnogovornik Pentagona Peter Cook. “Ali on ne mijenja našu strategiju koja se sastoji u pobjedi nad IS-om u Iraku i u Siriji ubrzanim ritmom, što je moguće agresivnijim pristupom, kako bi se pokušale ograničiti njihove mogućnosti” da izvode ovakve napade, bilo u Bagdadu ili u drugim dijelovima svijeta.
Napad za koji je odgovornost preuzeo IS izazvao je ljutnju Iračana zbog nesposobnosti vlade da zaštiti civilno stanovništvo i uvede djelotvorne sigurnosne mjere. Irački ministar unutarnjih poslova u utorak je zbog tog napada podnio ostavku. SAD je rasporedio oko 4000 vojnika u Iraku koji uvježbavaju i savjetuju iračke postrojbe, ali ne sudjeluju izravno u sukobima. SAD i general Sean McFarland koji zapovijeda u Bagdadu koalicijskim snagama “usko surađuju” s iračkom vladom nakon napada, ali ne planira se jačanje američkih postrojbi na licu mjesta, kazao je Cook.
Čelnici zemalja članica NATO-a okupit će se u petak i subotu u Varšavi na summitu na kojem će donijeti niz važnih odluka poput one o jačanju vojne nazočnosti u istočnim članicama, angažiranju izviđačkih zrakoplova AWACS za borbu protiv IS-a, te uspostavi obavještajnog odjela za bržu razmjenu civilnih i vojnih obavještajnih informacija radi efikasnije borbe protiv terorističkih prijetnji i hibridnih napada.
Na summitu se očekuje oko 2.500 članova 50-tak državnih izaslanstava i 1.500 akreditiranih novinara. Hrvatsko izaslanstvo predvodit će predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. Skup se održava na Nacionalnom stadionu u Varšavi, izgrađenom za potrebe europskog nogometnog prvenstva 2012. Summit počinje u petak popodne sastankom čelnika 28 zemalja članica NATO-a i Crne Gore, koja ima status promatrača dok se ne okonča ratifikacija pristupanja te zemlje Savezu.
Na radnoj večeri će im se pridružiti čelnici Švedske i Finske te predsjednici Europskog vijeća i Europske komisije. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg potpisat će zajedno s predsjednicima Europskog vijeća i Komisije Donaldom Tuskom i Jean-Claude Junckerom zajedničku deklaraciju o jačanju partnerstva EU-NATO. Švedska i Finska, koje nisu članice NATO-a, i ranije su pozivane na savezničke summite, ali u nešto širem formatu. One sada nastoje izgraditi što čvršće veze s NATO-om, jer su zabrinute zbog ponašanja Rusije.
U subotu se summit nastavlja sastankom savezničkih čelnika s čelnicima Afganistana i partnerskih zemalja koje sudjeluju u NATO-ovoj misiji Odlučna potpora u Afganistanu. Nakon toga slijedi drugi sastanak Sjevernoatlantskog vijeća na najvišoj razini, na koji su pozvani Jordan, Europsko vijeće i Europska komisija. Sumit završava sastankom NATO-Ukrajina. Ministri vanjskih poslova i ministri obrane zemalja članica sudjeluju na summitu i imat će nekoliko paralelnih sastanaka, između ostalih i s kolegama iz partnerskih zemalja.
NATO je od svog zadnjeg summita u rujnu 2014. u Walesu proveo dosad najveće pojačanje kolektivne obrane od kraja Hladnog rata. “Sada imamo brži, jači i spremniji Savez i pred nama je poduzimanje novih koraka. Na našem summitu u Varšavi pojačat ćemo našu vojnu nazočnost u istočnom dijelu Saveza”, najavio je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.
Jedna od najvažnijih odluka je raspoređivanje četiri multinacionalna bataljuna u baltičkim zemlje Estoniji, Latviji i Litvi te u Poljskoj. U Rumunjskoj će biti raspoređena multinacionalna brigada kako bi se ojačala vojna nazočnost na jugoistočnom krilu. Očekuju se i odluke o jačanju kibernetičke obrane, civilne zaštite i obrane od balističkih raketa.
Očekuje se također da će na summitu biti proglašena inicijalna operativna sposobnost proturaketnog štita, koji Rusija smatra izravnom prijetnjom, dok NATO tvrdi da je štit zamišljen samo za presretanje interkontinentalnih raketa, primjerice iz Irana. “To nije odluka protiv Rusije, već izazvana prijetnjama koje dolaze izvan euroatlantskog prostora”, kaže glavni tajnik Stoltenberg. “Govorimo o presretačima, a presretači nisu ofenzivno oružje, ne nose bojeve glave i njihov razmještaj i zakoni fizike čine nemogućim da presretnu ruske interkontinentalne balističke rakete”, dodao je Stoltenberg.
Oko toga, ali iz drugih razloga, nema potpune suglasnosti ni unutar NATO-a. Francuska traži jamstva da taj štit ne bude u potpunoj nadležnosti vojnog zapovjedništva NATO-a bez političke kontrole zemalja članica. NATO će također ojačati razmjenu civilnih i vojnih obavještajnih informacija kroz novi obavještajni odjel, koji bi trebao pomoći u borbi protiv hibridnih i terorističkih prijetnji.
Poljska je predložila da bude domaćin tom odjelu kojim će upravljati novi pomoćnik glavnog tajnika zadužen za obavještajne poslove. Popunjavanje te dužnosti očekuje se do kraja godine. Zemlje članice još će jednom potvrditi spremnost da više izdvajaju za obanu. Nakon višegodišnjeg smanjivanja izdataka za obranu, ove se godine očekuje povećanje od tri posto, ili osam milijardi dolara više za obranu. Međutim, iako će u prosjeku rasti izdvajanje za obranu taj trend nije isti u svim zemljama članicama, a u nekim se zemljama nastavljaju smanjivati troškovi za obranu.
Kada je riječ o sigurnosti prostora izvan NATO-a, očekuje se odluka o raspoređivanju zrakoplova AWACS iznad Turske i Sredozomnog mora odakle će nadzirati zračni prostor Sirije, Iraka i Libije kako bi pomogli globalnoj koaliciji protiv terorističke skupine Islamska država. Čelnici NATO-a potvrdit će nastavak operacije Odlučna potpora u Afganistanu te financiranje afganistanskih snaga do 2020. godine.
Očekuje se da će NATO dati svoj doprinos operaciji EU-a Sophia u Sredozemnom moru u borbu protiv krijumčara ljudima, koji prebacuju izbjeglice s libijske obale. Što se tiče odnosa s Rusijom, glavni tajnik Stoltenberg najavio je da će se novi sastanak NATO-Rusija održati ubrzo nakon summita. Vijeće NATO-Rusija zadnji se put sastalo 20. travnja i to nakon pauze od 20 mjeseci. Sastanci s Rusijom su prekinuti zbog ruske uloge u istočnoj Ukrajini i aneksije Krima.
Poljske službe sigurnosti bit će čitavi srpanj na najvišem stupnju pripravnosti. Osim summita NATO-a 8. i 9. srpnja, krajem mjeseca od 27. do 31. u Varšavi se održavaju Svjetski dani mladih, kada se očekuje dolazak milijun mladih ljudi iz cijeloga svijeta na susret s papom Franjom. Poljske su vlasti stoga odlučile od 4. srpnja do kraja mjeseca suspendirati schengenska pravila i uvesti privremene granične kontrole na granici s Njemačkom, Češkom, Slovačkom i Litvom, zračnim i morskim lukama te u malograničnom prometu s ruskom enklavom Kalinjingrad.
