Pelješki most ocijenjen je u studiji izvodljivosti prometnog povezivanja razdvojenog područja Republike Hrvatske kao najbolje rješenje i sigurno će se graditi, izjavio je u srijedu predsjednik Vlade Zoran Milanović. “Danas smo potpuno u pravu kad kažemo da će se taj most graditi, da će to početi vrlo brzo i da će procedura biti dovedena do kraja u zadnjem kvartalu ove godine”, rekao je Milanović na konferenciji za novinare u Banskim dvorima. Dodao je kako se Vlada nije razmetala obećanjima i potpisivala ugovore za koje nije osiguran novac.
“S punom odgovornošću možemo reći da smo ovaj postupak doveli do samog početka njegovog izvođenja. Sve kasnije bit će lakše”, izjavio je Milanović. Ističe da je most odabran “od onih koji u Europi o tome odlučuju”, kao najbolj opcija od nekoliko koliko su ponuđene. Po njegovim riječima, Pelješki most nije samo građevinski, nego i politički projekt spajanja razdvojenih područja Hrvatske i EU-a. “No, u temelju svega je želja da se Hrvatska spoji i da se više ne mora do Dubrovnika putovati preko teritorija druge, susjedne i prijateljske države u kojoj živi puno Hrvata, ali druge države, koja nažalost još dugo neće postati članica EU-a”, kaže Milanović.
Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić izvijestio je da je u studiji izvodljivosti prometnog povezivanja razdvojenog područja Hrvatske koju je izradio konzorcij TFP, najboljom opcijom ocijenjena gradnja Pelješkog mosta te da je most pogodan za financiranje iz EU-ovih fondova. Prema njegovim riječima, natječaj za gradnju mosta trebao bi biti raspisan u zadnjem ovogodišnjem kvartalu, a gradnja bi trebala trajati između 2,5 i 3 godine. Ukupna vrijednost projekta Pelješki most sa spojnim cestama je 2,85 milijardi kuna, a samoga mosta 1,55 milijardi. U Vladi očekuju da će Europska unija u financiranju gradnje sudjelovati s maksimalnih 85 posto te da bi gradnja mogla početi najranije u proljeće 2016. godine.
Tragom ove vijesti potražili smo kako su o tom projektu govorili vladajući u bližoj prošlosti, a pogotovo kada su bili u oporbi.
Tadašnja saborska zastupnica Željka Antunović 2007. godine iznijela je za portal Dalje.com stav predsjedništva SDP-a ustvrdivši kako se radi o glupom projektu koji je uz to i preskup. Izrazila je stav stranke kako postoje mnogo smisleniji načini povezivanja teritorija koji nas neće dovesti u probleme sa susjedima. BIH je, naime, već tada najavila tužbu protiv Hrvatske zbog Pelješkog mosta.
Današnji premijer Zoran Milanović nešto kasnije je na tiskovnoj konferenciji, koju donosimo u videu, izjavio kako se kod strukturnih projekata tadašnje vlade, pogotovo vezano uz Pelješki most, radi o udruženom rastrošnom poduhvatu vlasti i kompanija koje će raditi pripremu gradnje. Radi se o knezu Potemkinu, a ne o odgovornoj vlasti, tada je govorio sadašnji premijer.
Pojačanje tih teza doživjeli smo, 2009. godine, od tadašnjeg predsjednika Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe strategije korupcije Željka Jovanovića.
“Uski sloj umreženih već vrlo bogatih HDZ-ovaca postaje još bogatiji preko grbače građana nakon gradnje mosta”, rekao je Jovanović, ističući da su najviši državni dužnosnici i ministri iz HDZ-ove vlasti, vlasnici i dioničari građevinskih tvrtki IGH i Konstruktora te mešetari povezani s tim strukturama, zahvaljujući povlaštenim informacijama, pokupovali jeftino poljoprivredno zemljište na Pelješcu očekujući da će se ta ulaganja višestruko isplatiti zbog gradnje mosta i autoceste.
Godine 2011. Zoran Milanović je govorio kako treba ljudima gledati u oči i govoriti istinu. Rekao je tada kako postoje mnogo veći prioriteti nego li je to Pelješki most, jer postoji 300 000 nezaposlenih te je svaka kuna važna za pokretanje gospodarstva.
Čim su preuzeli vlast 2012. godine poduzeli su inicijativu te su zaustavili pripreme za gradnju mosta sporazumno plaćajući odštetu Konstruktoru i Hidroelektri, koji su radili na projektu. Tada su tvrdili kako je to glup projekt i kako je mnogo bolje da porezni obveznici plate manju svotu odštete nego glup i preskup projekt, navodeći kako su u pripremi efikasnija i jeftinija rješenja.
Međutim, ulaskom u Europsku uniju, sada već premijer, Zoran Milanović je svečano objavio kako se predomislio zbog toga što je potrebno spojiti schengenski cestovni koridor cestovni koridor uz pomoć fondova Europske unije. Stoga, današnja odluka, usprkos dugogodišnjem suprotnom zalaganju ne bi bila čudna, da su se ranijim zalaganjima vlasti okolnosti promijenile.
Postavlja se opravdano pitanje zbog čega je spajanje hrvatskog teritorija glupo, ali kada se radi o spajanju budućeg schengenskog cestovnog koridora tada se radi o nasušnoj potrebi? Također, cijena projekt se nije mnogo promijenila, samo će se sada graditi na račun europskih poreznih obveznika. Kako prolazi život na račun europskih poreznih obveznika aktualno možemo vidjeti na primjeru grčke krize. Ili, možda oni računaju s time kako ćemo i dalje u većem obimu uplaćivati u fondove EU nego li povlačiti sredstava? Uostalom, što je s jeftinijim i efikasnijim projektima?
Konačno, argument preusmjeravanja novca u pokretanje gospodarstva dok postoji 300 000 nezaposlenih iz današnje perspektive izgleda kao sladunjava demagogija. Naime, i danas je nezaposlenost velik problem samo što još svjedočimo i egzodusu stanovništva.
